rezultat neizvjestan

Francuzi počeli glasati u prvom krugu predsjedničkih izbora

AP

Francuski predsjednik bira se na općim izravnim izborima u dva kruga, na petogodišnji mandat koji se može produljiti samo jednom

Francuzi su u nedjelju ujutro počeli glasati u prvom krugu
predsjedničkih izbora u kojem se natječe 11 kandidata, a izglede
za ulazak u drugi krug 7. svibnja ima njih četvero.

Gotovo 47 milijuna birača upisano je na birački popis i ima
pravo sudjelovati na izborima na kojima se bira
nasljednik socijalističkog predsjednika Francoisa Hollandea.

Francuski predsjednik bira se na općim izravnim izborima u
dva kruga, na petogodišnji mandat koji se može produljiti samo
jednom.

Francuzi će moći glasati na 66.546 biračkih mjesta, koja
se otvaraju u 8.00 sati po srednjoeuropskom vremenu i
zatvaraju u 19.00 sati, što znači da birališta ostaju otvorena
sat dulje nego na prošlim predsjedničkim izborima. U nekim većim
gradovima birališta će biti otvorena do 20.00 sati. U subotu su
glasovali birači na francuskim Antilima, u Gvajani (Južna
Amerika), na Saint Pierreu i Miquelonu (francusko otočje u
Sjevernoj Americi) i u francuskoj Polineziji (Južni Pacifik).

Mobilizirano je više od 50.000 policajaca i 7.000 vojnika u
okviru operacije Sentinelle, stalno raspoređene na francuskom
teritoriju nakon džihadističkih napada u siječnju 2015. u Parizu.

Većina anketa daje malu prednost kandidatu centra Emmanuelu
Macronu pred čelnicom krajnje desnice Marine Le Pen, a slijede ih
konzervativac Francois Fillon i radikalni ljevičar Jean-Luc
Melenchon.

Socijalist Benoit Hamon ima vrlo male izglede jer su Francuzi
jako nezadovoljni sadašnjim socijalističkim predsjednikom
Françoisom Hollandeom.

Izbori su najneizvjesniji u povijesti, a o njima bi mogla ovisiti
i budućnost Europske unije.

Predsjednik na odlasku Francois Hollande pozvao je u
četvrtak Francuze da glasuju s obzirom na to da ankete
pokazuju da na birališta neće izaći više od 25 posto birača.
Također, prema anketama oko jedne četvrtine francuskih birača je
neodlučno u pogledu izbora kandidata. 

Marine Le Pen (48), koja kaže da planira povući Francusku iz
eurozone i održati referendum o izlasku iz EU-a, nada se da će
uspjeti ponoviti neočekivani uspjeh Donalda Trumpa na američkim
izborima i Brexita. Ankete, međutim, sugeriraju da će izgubiti u
drugom krugu.

Bivši ministar gospodarstva u administraciji Francoisa Hollandea,
39-godišnji Emmanuel Macron, širi optimizam tamo gdje Le Pen širi
strah. On je gorljivi proeuropejac i misli da Francuska treba
pridobiti Njemačku u stvaranju socijalno osjetljivije Europske
unije.

Tvrdi da je alternativa zastarjeloj podjeli na lijevo i desno i
obećava ulaganje u obrazovanje mladih i nezaposlenih te
tranziciju na čistu energiju.

Protivnici mu zamjeraju da je pun floskula i klišeja, ali njegova
se strategija pokazuje isplativom.

Ankete pokazuju da je on kandidat koji bi u mogućem srazu s Le
Pen u drugom krugu bio najuvjerljiviji.

Uz to, prihvatljiva je opcija mnogim biračima slijeva i zdesna,
iako ga i Le Pen i Francois Fillon pokušavaju prikazati kao
političkog nasljednika krajnje nepopularnog Hollandea.

Konzervativac Francois Fillon (63), koji je na stranačkim
predizborima nadmašio i Alaina Juppea i bivšeg predsjednika
Nicolasa Sarkozyja, do prije koji mjesec izgledao je kao sigurna
oklada za pobjedu na izborima. Ali onda se otkrilo da je svojoj
supruzi iz državnih fondova dobro plaćao za izmišljeni posao
savjetnice u parlamentu.

Od skandala se donekle oporavio i drži korak u utrci za drugi
krug. Kao i Macron, Fillon je proeuropejac. Upozorava da bi
pristup Marine Le Pen prema EU “zemlju odveo u društveni i
ekonomski kaos”.

No njegov je lijek za ekonomski oporavak mnogo gorči od
Macronova. Predlaže otpuštanje pola milijuna zaposlenih u javnom
sektoru, ukidanje 35-satnog limita na standardni radni tjedan i
podizanje dobi za mirovinu sa 62 na 65 godina.

Radikalni ljevičar Jean-Luc Melenchon (65), koji je prošli tjedan
izbio na treće mjesto u anketama, više je puta rekao da EU
favorizira poslodavce i ne brine za radnike.

On želi odbaciti europska pravila koja se tiču proračunskih
manjkova, povukao bi se iz trgovinskih sporazuma i ponovo
pregovarao o ključnim europskim ugovorima.

Melenchon želi i da Francuska napusti NATO, temeljni kamen
europske sigurnosti.

Svoj trojici kandidata za ulazak u drugi krug izbora, pored Marie
Le Pen za koju se smatra da sigurno ulazi, ankete u drugom krugu
daju uvjerljivo veću prednost pred kandidatkinjom ekstremne
desnice.  

Izbori se odvijaju u sjeni novog terorističkog napada u Parizu,
ubojstva policajca na aveniji Elizejske poljane, koje se
dogodilo u četvrtak navečer.

Iz naše mreže
Povezano
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@ezadar.hr ili putem forme Pošalji vijest