Referendum u Turskoj nije održan u skladu s europskim standardima, zaključila je u ponedjeljak zajednička promatračka misija OESS-a i Vijeća Europe
Izvjestiteljica Europskog parlamenta za Tursku rekla je da
pristupni pregovori između te zemlje i EU-a moraju biti
suspendirani ako se usvojeni paket reformi provede bez
izmjena.
“Referendum je održan u nejednakim uvjetima jer dva tabora u
kampanji nisu imala jednake mogućnosti”, rekao je Cezar
Florin Preda, član promatračke misije i šef izaslanstva
Parlamentarne skupštine Vijeća Europe.
S njim se složila Tana De Zulueta, šefica izaslanstva OESS-a.
“Referendum je održan u političkom okruženju u kojemu su
ograničene temeljne slobodne važne za istinski demokratski proces
zbog izvanrednog stanja i dvije strane nisu imale jednake
mogućnosti da izlože svoja stajališta biračima”.
“Naknadne promjene u prebrojavanju glasova onemogućile su mjere
opreza protiv prijevara”, kazao je Preda aludirajući na
odluku Središnjega izbornog povjerenstva da prizna glasačke
listiće bez pečata.
“Ne govorimo o prijevarama jer o tome nemamo nikakvih
informacija”, rekao je on, dodavši da to pitanje ne spada u
njihovu nadležnost.
Prema promatračkoj misiji, osim nejednakih mogućnosti i
ograničenja temeljnih sloboda, kampanju za referendum je
obilježilo i jednostrano medijsko praćenje.
Pristupni pregovori između Turske i Europske unije moraju biti
suspendirani ako se reforme odobrene na turskom referendumu
provedu bez izmjena, izjavila je izvjestiteljica Europskog
parlament za Tursku Kati Piri.
“Jasno je da se zemlja ne može pridružiti EU-u s ustavom koji ne
poštuje razdvajanje ovlasti i nema ravnotežu vlasti”, rekla je
Piri u izjavi objavljenoj na svojoj internetskoj stranici.
“Ako se taj paket (reformi) provede bez izmjena, to će morati
dovesti do formalnog suspendiranja pristupnih pregovora s EU-om.
Nastavak razgovora o integraciji Turske u Europu u sadašnjim
okolnostima postao je lakrdija”, napisala je.
Turci su na nedjeljnom referendumu tijesnom većinom, s nešto
više od 51 posto, podržali ustavne promjene kojima se šire
ovlasti predsjednika Tayyipa Erdogana. Izmjene ustava,
ukupno 18, omogućit će Erdoganu da imenuje i smjenjuje ministre,
kandidira se još dva puta za predsjednika i ponovno preuzme
vodstvo nad svojom strankom AKP. O njima se odlučivalo na
referendumu jer nisu dobile dvotrećinsku većinu u parlamentu.
Erdogan tvrdi da time želi osigurati stabilnost i gospodarski
rast, dok kritičari smatraju da želi apsolutnu vlast.
Reakcije iz Europe na rezultat referenduma bile su opreznije.
Njemačka kancelarka Angela Merkel i vice kancelar i ministar
vanjskih poslova Sigmar Gabriel izjavili su da bi predsjednik
Recep Tayyip Erdogan trebao “uspostaviti dijalog pun poštovanja
sa svim političkim i društvenim snagama”.
Također su rekli da njemačka vlada priznaje preliminarne
rezultate referenduma, ali da još čeka procjenu OESS-a.
Francuska vlada smatra da bi vrijednosti i obaveze koje Turska
ima kao članica Vijeća Europe trebale “nagnati njezinu vladu na
otvoren i pošten dijalog sa svim dijelovima političkog i
društvenog života”, priopćeno je iz Elizejske palače.
Ured predsjednika Francoisa Hollande navodi da je “na Turcima i
samo na njima da odluče o tome kako će organizirati svoje
političke institucije, ali objavljeni rezultati pokazuju da je
tursko društvo podijeljeno glede planiranih dubokih reformi”.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u ponedjeljak
novinarima da se rezultati turskog referenduma moraju
poštovati jer se radi o unutarnjoj stvari Turske.
