Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu presudio je da je Hrvatska u postupku koji je zbog primanja mita vodila protiv bivšeg potpredsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) Josipa Matanovića prekršila njegova prava na poštivanje privatnog života i prava na pošteno suđenje jer nije imao pristup dijelu dokaza prikupljenih tzv. tajnim mjerama poput snimanja i prisluškivanja.
Istovremeno sud je utvrdio da u Matanovićevu slučaju da nije
došlo do povrede prava na pošteno suđenje zbog korištenja
“pouzdanika” u kaznenom postupku.
Bivši potpredsjednik HFP-a, osuđen zbog korupcije na 11 godina
zatvora, je pred Europskim sudom prigovarao da su protiv njega
protuzakonito određene mjere tajnog nadzora i praćenja čiji
rezultati su korišteni tijekom kaznenog postupka u kojem je
osuđen. Prigovarao je i da je žrtva poticanja na kazneno djelo i
da u tom pogledu nije imao odgovarajuća procesna jamstva
zajamčena Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih
sloboda te da mu nije bio dopušten uvid u dio dokaza koje je
Uskok prikupio upravo tajnim mjerama.
Nezakonito prisluškivanje telefona
U pogledu određivanja tajnih mjera, Europski sud je, pozivajući
se na svoja ranija utvrđenja u slučaju Dragojević protiv
Hrvatske, utvrdio da postupak izdavanja i sudske kontrole naloga
za prisluškivanje njegovog telefona nije bio u skladu sa zakonom,
što je dovelo do povrede prava na poštivanje njegovog privatnog
života, izvijestio je ured hrvatske zastupnice pred sudom u
Strasbourgu.
Dodaju i da je u pogledu korištenja “pouzdanika” Europski sud
utvrdio da nije došlo do poticanja na počinjenje kaznenog djela,
kao što je to tvrdio Matanović, već naprotiv – da su tijela
kaznenog progona bila pasivna te postupala sukladna djelovanju
kakvo se zahtijeva kod primjene prikrivenih istražnih tehnika.
Što se tiče prava na jednakost oružja Europski sud je utvrdio da
su Matanoviću, iako mu nisu dane kopije snimki razgovora koje su
korištene kao dokaz, bili dostupni transkripti tih snimki te da
su snimke preslušane na suđenju pa stoga nije došlo do povrede
jednakosti oružja.
U pogledu dijela snimki koje su bile uključene u spis, ali nisu
korištene za njegovu osudu, Europski sud je primijetio da
Matanović nije iznio nikakav argument zbog čega su te snimke bile
od važnosti za njegovu obranu pa je zaključio kako ni u tom
pogledu nije došlo do povrede prava na jednakost oružja.
U pogledu treće kategorije snimki, onih koje po odluci državnog
odvjetništva nisu uključene u spis, sud je ocijenio da
diskrecijska ovlast državnog odvjetništva da odlučuje koji su
dokazi bitni za predmet.
Matanović je Europskom sudu iznio i prigovor da je osuđen za
nedjelo koje prema nacionalnom pravu u vrijeme počinjenja nije
predstavljalo kazneno djelo, što je Europski sud u cijelosti
odbacio kao neosnovano.
Odšteta zbog nematerijalne štete i troškova postupka
Na ime nematerijalne štete sud je Matanoviću dosudio odštetu od
1.500 eura te još 2.500 eura zbog troškova postupka.
Riječ je o presudi koja još nije konačna, a to će postati ukoliko
ni jedna od strana u postupku, u roku od tri mjeseca od dana
objave presude ne podnese zahtjev za preispitivanjem pred Velikim
vijećem.
Matanović je uhićen u tzv. akciji Maestro, pokrenutoj tijekom
pregovora za ulazak Hrvatske u Europsku uniju pri čemu je
korupcija isticana kao najveći problem. Nakon spektakularnog
uhićenja trojice potpredsjednika HFP-a, na čelu s Matanovićem i
Robertom Pešom, Uskok je 2008. podignuo dvije optužnice, a do
danas su samo Matanović i odvjetnik Juraj Prazajder pravomoćno
osuđeni. Matanović još uvijek izdržava zatvorsku kaznu.
U rujnu 2011. Matanović i Peša u ponovljenom suđenju, ali za tek
jedan dio stare optužnice, na zagrebačkom Županijskom sudu
oslobođeni su optužbe za davanje i primanje mita. Točnije,
teretilo ih se da su za 200.000 eura nagrade “pouzdaniku” Jošku
Kuzmaniću, navodnom predstavniku ruskih investitora, obećali
“srediti” projekt na prostoru bivše Ciglane u Ninu. Kako nije
utvrđeno da je Peša primio mito, onda ni Matanović nije mogao
biti osuđen da ga je na to potaknuo.
I Peša je u međuvremenu dobio presudu u Strasbourg, a u njegovu
je slučaju sud, među ostalim, zaključio da je Hrvatska zbog
izjava državnih dužnosnika nakon uhićenja u akciji Maestro
povrijedila prava okrivljenika na presumpcije nevinosti.
U drugom kraku akcije Maestro, u kojem se na optuženičkoj klupi
našao još jedan bivši potpredsjednik HFP-a Ivan Gotovac, početkom
godine počelo je četvrto suđenje, jer je jednu raniju osuđujuću i
dvije oslobađajuće nepravomoćne presude ukinuo Vrhovni sud.
