priopćenje

MODES: 328.000 građana blokirano – a mi spašavamo Todorića?

"Pitanje svih pitanja" ovih dana je svakako Agrokor i treba li država spašavati privatnu kompaniju koja nema ključnu ulogu u ekonomiji i bez koje se svakako može.

Poznato je diljem svijeta da država intervenira kad se radi o
tzv. strateškim tvrtkama – poput distributera električne
energije, plina, vode, drugih energetskih kompanija, telekoma,
prijevoznika u javnom prijevozu… Isto tako je poznato da države
u kojima postoji svijest da se radi o novcu poreznih obveznika
inzistiraju na tome da se ta pomoć (otpisivanje dugova, bilo
poreznih, bilo kreditnih, garancije za kredite, subvencije…) i
vrati. Tako je u “uređenim” državama, ali povijest nas uči da u
takvim slučajevima u Hrvatskoj kasnije više nitko ne pita kako je
novac iskorišten, a kamoli za povrat tog novca državi i
građanima.

Carstvo je stvoreno jer je mlađi Todorić (Ivica) odlično naučio
od oca Ante da bez mreže jakih saveznika (“družina i
klika”
) nema uspjeha
. I dok je Ante Todorić uz
pomoć komunističke nomenklature promovirao uspjeh svog
Agrokombinata kroz slogan “Svako jutro jedno jaje organizmu snagu
daje”, dotle je Ivica Todorić iza sebe imao podršku najmoćnijih
bankara Hrvatske: Bože Prke iz Privredne banke i Franje Lukovića
iz Zagrebačke banke.

Todorić (Agrokor) je brzo rastao i razvijao se, ali se jako i
skupo zaduživao. Vjerojatno se od Todorića brže zaduživala samo
hrvatska država. Podaci pokazuju da je Agrokor sa svojim tvrtkama
prije sedam godina dugovao tek oko 18,5 milijarda kuna da bi
2014. godine zbog kupnje Mercatora došao do 43 milijarde kuna.
Sada se ukupni dug procjenjuje na preko 46 milijarda kuna.
Todorić se zaduživao nepovoljno, npr. prije dvije i pol godine
ruska Sberbanka ponudila je ruku spasa – kredite uz kamate od 5,5
posto. Sve što Agrokorove tvrtke zarade, troše na otplatu kamata
– napisala je agencija Moody’s.

Kako je naglo rastao dug prema bankama i međunarodnom
investitorima, tako čitavo vrijeme raste i dug prema
dobavljačima, a to znači da su oni de facto kreditirali Agrokor
jer im se nije plaćalo na vrijeme. Ukupan dug Agrokora prema
dobavljačima iznosi oko 17 milijarda kuna (a po
nekima i više od toga). Značajan  dio  (7-8
milijarda kuna)
otpada na sporne
mjenice
. Radi se o trasiranim mjenicama koje je Agrokor
potvrdio kao glavni dužnik, dobavljači su ih prodavali prije
njihovog dospijeća faktoring kućama ili bankama za određenu
cijenu, a sve kako bi došli do novca koji im Agrokor duguje.
Trenutno banke te trasirane mjenice ne priznaju kao
Agrokorov dug već se žele naplatiti od dobavljača
na što
oni ne pristaju i zbog toga odbijaju potpisati standstill
agreement
. Uspješni menadžeri tih dobavljača potpis uvjetuju
uključivanjem države u dogovor odnosno očekuju njezinu pomoć –
žele da se problem rješava novcem poreznih obveznika, a oni će
zbog toga valjda smanjiti sebi plaću i odreći se menadžerskih
bonusa u idućim godinama. Zašto bi građani, porezni obveznici
plaćali tuđe špekulacije?  Svi se busaju u svoja
kapitalistička prsa, ali i dalje žive svoje socijalističke
navike.

Sličan je scenarij bio i u Njemačkoj sa Schlekerom. Nakon
bankrota firme obitelj Schleker nastavlja s luksuznim životom,
ali je Anton Schlecker, nekadašnji vlasnik jednog od
najvećih lanaca drogerija u Europi ubrzo završio na optuženičkoj
klupi. Nije optužen samo bivši vlasnik propalog lanca drogerija,
nego i njegova supruga i djeca. Optužba glasi: Namjerno
stvoren stečaj tvrtke, protuzakonito prikrivanje i odgoda
postupka insolventnosti i pronevjera
.

Jedna od najvećih kriza u povijesti talijanske industrije
Parmalat je sretno riješena (morala je intervenirati i vlada
tadašnjeg premijera Silvija Berlusconija), a osnivač Parmalata
Calisto Tanzi na koncu je osuđen na nekoliko višegodišnjih
zatvorskih kazna, između ostalog i zbog krivotvorenja
financijskih izvještaja. Uhićeni su i direktori u kompaniji koji
su uništavali dokumente i dokaze.

Jasno, ovdje se radi o “nakaradnim državama” (Njemačka i
Italija), pa ćemo vidjeti što će se dogoditi s Todorićima u
“pravno uređenoj” RH.

Upućeni kažu: “Propao Agrokor, a ne Todorić”.
Todorić nije založio Kulmerove dvore na obroncima Medvednice. Oni
su bili pod hipotekama koje su očišćene. Nije poznato ni koliko
obitelj ima novca na računima (špekulira se o velikim iznosima).
Sve to, zajedno s umjetninama i pokretninama, ostaje u vlasništvu
obitelji, kako god Agrokorova poslovna priča na kraju završila.
Za unuke i praunuke dosta…  

Zanimljivo je kako je Vlada “hitno” osmislila i pokrenula poseban
zakon kako bi pokušala spasiti Agrokor. No, zašto ova “narodna”
vlada nije slično pokrenula hitne izmjene zakona o ovrhama i
stečaju, koji direktno utječu na život tisuća građana? Na kraju
veljače blokirane račune imalo je 328.294 građana, a njihove
nepodmirene obveze iznose 41,65 milijarda kuna. Tko su ti
ljudi, kako žive oni i njihove obitelji, koliko je brakova
uništeno, a djece nerođeno…? Zanima li to ikoga u RH?!

Što je sa zaposlenicima Borova?  – Pa vlasnik tvrtke je
država. Za to nema motiva i vremena, ali ima motiva, volje i
vremena pod hitno donijeti zakon za spas bogatstva jednoga
čovjeka.

U Hrvatskoj je sve moguće, pa i to da se Vlada uputi u avanturu
spašavanja Agrokora, a da Todoriću i njegovima dozvoli život u
dvorcu, lov na divlje svinje iz helikoptera i slične radosti.

Izgledno je da kaznena prijava koju je Petrov podnio
protiv Todorića, a tiče se financijskih izvješća, ne cilja na
Todorića nego na aktualnoga ministra financija Marića
.
Ako DORH pokrene istragu, svakako će morati ispitati Marića. Kao
izvršni direktor za financije bio je
odgovoran za cjelokupno financijsko poslovanje, u što
spadaju i financijska izvješća.
Ako Marić to kojim
slučajem nije radio, sigurno zna tko je unutar šesteročlane
Agrokorove uprave bio nadležan za financijska izvješća.

Očito da MOST ljulja i ovu vladu.
Karamarkovu je već srušio. Ovom kaznenom
prijavom ljudi te polu stranke – polu pokreta odlučili su
Plenkoviću malo uzdrmati fotelju, odnosno ugroziti stabilnost
vlade do koje je šefu HDZ-a izuzetno stalo.

Kinezi su imali običaj okačiti poslovice na obje strane glavnog
ulaza u kuće, a te su ih poruke podsjećale na greške koje su
pravili u prošlosti. Čini se da neki ni na svojim greškama ne
znaju učiti.

Tim više jer svaku logiku krši činjenica da predsjednik Sabora,
predsjednik Mosta, koji ima 15 saborskih zastupnika, član vlade u
kojoj, štoviše, Mostovi ministri upravljaju ključnim resorima
pravosuđa i MUP-a, da Božo Petrov unatoč tim uobičajenim,
zakonitim i normalnim pravosudnim procedurama odjednom upravo kao
PRIVATNA OSOBA podiže kaznenu prijavu u ovom slučaju?! – Svakomu
razumnom građaninu je više nego jasno kako je to očito farsa za
narod i samo jeftini pokušaj predizborne promidžbe! Ili pak
krajnji izraz nepoštivanja i nepovjerenja čak u svoje ministre
koji vode pravosuđe i policiju!

U svakom slučaju biti će još zanimljivo vidjeti koliko će svoju
“dance glazbu” naplatiti stručnjak u osobi Antonia Alvareza
III.  Firma njegovog oca ugasila je Lehman Brothers, a u tri
i pol godine naplatili su 1,4 milijarde dolara. Lehman Brothers
se nije spasio, nego je ugašen, a za restrukturiranje je
naplaćeno 1,4 milijarde $. Taj je stečaj bio najskuplji u
američkoj povijesti. Možda ipak stečaj Agrokora bude skuplji.

U ovome što se do sada zna, samo Banke dobivaju svoje,
dok dobavljači i radnici Agrokora su u banani. A bojimo se, i
porezni obveznici također.

Iz naše mreže
Povezano
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@ezadar.hr ili putem forme Pošalji vijest