Hrvatska pozdravlja obnovljeni fokus i predanost tom području jer bi zanemarivanje ili odgoda nastavka procesa proširenja moglo dovesti do daljnje destabilizacije jugoistočne Europe
Predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov rekao je u petak u Rimu
gdje sudjeluje na konferenciji predsjednika parlamenata država
članica EU-a prigodom 60. obljetnice potpisivanja Rimskih
ugovora, kako je perspektiva članstva u Europskoj uniji za
države jugoistočne Europe iznimno važna.
“Trebamo imati na umu kako perspektiva članstva u Europskoj uniji
predstavlja poželjan cilj za države jugoistočne Europe te ujedno
i poticaj za provedbu nužnih reforma, ali i sredstvo za smanjenje
potencijalno opasnih napetosti u ovom još uvijek turbulentnome
dijelu Europe”, rekao je Petrov, kako je priopćeno iz Hrvatskog
sabora.
Dodao je kako Hrvatska pozdravlja obnovljeni fokus i
predanost tom području jer bi zanemarivanje ili odgoda nastavka
procesa proširenja, zajedno s gospodarskim poteškoćama i
aktualnim sigurnosnim pitanjima, moglo dovesti do daljnje
destabilizacije jugoistočne Europe koja bi se odrazila na cijelu
Europu, rekao je Petrov.
U svom obraćanju sudionicima konferencije, Petrov je
naglasio kako trenutačna geopolitička situacija, nove prijetnje
miru i stabilnosti od političara zahtijevaju učinkovitije
suočavanje sa strahovima europskih građana putem bolje suradnje
po pitanjima interne sigurnosti Europske unije te stabilnosti u
užem i širem susjedstvu.
Predsjednica Zastupničkog doma talijanskog parlamenta Laura
Boldrini u svom uvodnom obraćanju osvrnula se na povijesne
događaje kojima su postavljeni temelji za današnju Europu.
Rimskim ugovorima uspostavljeno je zajedničko tržište što je
omogućilo slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala, a
današnji fokus država članica Europske unije, uz daljnje
promicanje mira, slobode, demokracije, jednakosti i solidarnosti,
potrebno je staviti na još jaču integraciju europskih naroda
suočenih s brojnim izazovima današnjice, istaknuli su brojni
sudionici konferencije.
Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice potpisan je u
Rimu 25. ožujka 1957., a stupio je na snagu 1. siječnja 1958.
Ugovor su potpisale Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg,
Nizozemska i Njemačka.
Ugovorom o Europskoj uniji 1992. preimenovan je u Ugovor o
Europskoj zajednici, a Ugovorom iz Lisabona 2007. u Ugovor o
funkcioniranju Europske unije.
