Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović na Pantovčaku se osvrnula na svoje dvije godine mandata podsjetivši u kakvim je vremenima preuzela ured te pritom najavila daljnje poteze. Kao glavni problem navela je demografiju kao "biti ili ne biti pitanjem za hrvatsku naciju i državu".
Prije dvije godine Kolinda Grabar Kitarović prisegnula je za
predsjednicu te je, kako je u svom obraćanju naglasila, ključ
svega na samom početku bila identifikacija problema i poticanje
dijaloga. Sedam ključnih stvari tada je uvidjela kao problem –
izumiranje i iseljavanje, podjele, slabost državnih institucija,
izostanak reforme obrazovanja, nedostatak vizije.
“Područje od mojeg najvećeg interesa ostaje demografija.
Demografija koja mora biti temeljem svih politika. Radi se o biti
ili ne biti hrvatske nacije ili države”, rekla je predsjednica
Grabar-Kitarović. Demografija i obrazovanje područja su gdje je
potrebno postići konsenzus, poručila je predsjednica te naglasila
kako se tijekom mandata najbolje osjećala među građanima pa
nastavlja s izmještanjem svog ureda po županijama. No kad je o
njezinom pravom preseljenju riječ, a kojeg je najavljivala u
kampanji, od toga i dalje ništa. Kaže – na Ministarstvu državne
imovine je da predloži lokacije: “Moja želja jest preseliti
odavde, jer se osjećam izolirano od ljudi i smeta mi što je
većina mojeg ureda odijeljena u nekom aneksu, a nisu tu sa mnom.
Prihvatit ću riječ struke, štogod odlučili ili predložili”, rekla
je predsjednica.
Njezin mandat obilježila je i smjena ravnatelja
Sigurnosno-obavještajne agencije Dragana Lozančića, no on se
sutra, odlukom Vlade, ponovno vraća u sustav – bit će imenovan
ravnateljem Državne uprave za zaštitu i spašavanje. No i danas
predsjednica ne otkriva zašto je Lozančić prije godinu dana morao
otići s čelnog mjesta SOA-e:
“Ne želim se vraćati u prošlost – što je bilo to je bilo. Što se
tiče novog imenovanja, drago mi je da su me pitali za mišljenje.
Nisam imala nikakvih primjedbi na imenovanje gospodina Lozančića.
Držim, da ljudi koji su radili u obavještajnim službama da ih
treba zadržati u hrvatskom državnom sustavu. U konačnici nisam
takva osoba da bi ljudima zagorčavala živote i uništavala
karijere”, poručila je Grabar-Kitarović. Osvrnula se predsjednica
i na odnose sa susjedima te na pitanje o Aleksandru Vučiću koji
želi biti predsjednik Srbije rekla da je s njim imala korektne
odnose, a toj zemlji želi prospreritetnu i mirnu budućnost.
“Što se tiče izbora, nadam se razmjeni susreta, ali da oni ne
budu samo protokolarni i zabava za javnost, nego da se raspravlja
o konkretnim pitanjima”, kaže predsjednica. Kad je riječ o
pogoršanju odnosa s Rusijom i porukama koje je uputio ruski
veleposlanik u Hrvatskoj nedavno i to obučen u uniformu,
predsjednica je rekla da je vrijeme za redefiniranje odnosa s
njima. Rusija mora poštivati postulate međunarodnog prava i
teritorijalni suverenitet, rekla je, dodavši da svaka država
poput Ukrajine, Srbije, BiH ima pravo odlučiti o svojoj
budućnosti.
“Rusiju ne smijemo tretirati kao neprijatelja. Općenito to ne
valja raditi u međunarodnim odnosima, osim ako netko nije izravno
proglasio neprijateljstvo prema vama. Kada se prema nekome
odnosite kao prema protivniku, to onda postane i takos e počne
ponašati. Od samog početka zagovaram suradnju s Rusijom”, rekla
je hrvatska predsjednica. Kad je riječ o promjeni veleposlanika u
SAD-u i općenito u diplomaciji, rekla je da još nije dobila
nikakve prijedloge. U Washingtonu treba osobu koja se još nije
debelo kompromitirala, izjavila je. Komentirala je i odlazak
Ivana Đikića iz Hrvatske.
“Žao mi je kad ljudi izlaze iz Hrvatske, bio to g. Đikić ili
mlada osoba koja je u usponu i može pridonjeti Hrvatskoj”, dodala
je.
A kad je riječ o ministru Barišiću i njegovoj smjeni poručila da
neće birati suradnike premijeru, no da je pitanje plagiranja
ozbiljno pitanje. Inače, nakon press konferencije predsjednice
ostao je gorak okus budući da poziv nije došao na sve redakcije
već samo pojedine novinare.
Reagiralo je i Hrvatsko novinarsko društvo koje je pozdravilo
konferenciju no istodobno skandaloznim označilo činjenicu da
pozivi nisu stigli na sve redakcije te su istaknuli da pritom
nije pozvan niti jedan strani dopisnik u Hrvatskoj.
