Starnka Hrvatskog Zajedništva uputila je otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću koje prenosimo u cjelosti. Pismo potpisuje predsjednik SHZ-a Miljenko Marić
Poštovani predsjedniče Vlade Republike Hrvatske!
Predlažemo Vladi RH da se INI vrati cjelokupni udjel koji u njoj
ima MOL tako da se MOL-ov udjel zamijeni za osnivačke dionice
Dalmatinske banke, sada OTP banka, a koja osnivačima duguje za
naknadu štete oko 2 milijarde eura te
gdje bi osnivači postali dioničari INE.
U posjedu smo čvrstih dokaza, odnosno dokumentacije da
Dalmatinska banka d.d., sada OTP banka nije isplatila osnivače
Dalmatinske banke d.d. Popis osnivača (dioničara), njih 140 s
osnivačkim ulozima nalazi se u registru Trgovačkog suda u Zadru.
Isplaćen je samo jedan osnivač, odnosno dioničar “Bagat precizna
mehanika”, nitko ostali. Navedeni osnivači (kompletna zadarska
privreda) su manje više svi uništeni, odnosno otišli su stečaj, a
banka se obogatila.
Dokazi koji potvrđuju da Dalmatinska banka, sada OTP banka duguje
naknadu štete osnivačima banke:
1. Popis 140 osnivača Dalmatinske banke s ukupnim iznosom
svakog osnivača i svakog ulagača nalazi se u
sudskom registru Trgovačkog suda u Zadru. Popis je pohranjen u
skladu sa Zakonom o bankama i drugim financijskim organizacijama
iz 1989. godine, kojim su banke preoblikovane u dionička društva,
a dionice su pripale njihovim osnivačima društvenim poduzećima.
2. Statut Dalmatinske banke d.d. Zadar iz 1991. nalazi se u
sudskom registru Trgovačkog suda u Zadru. U članak 55.
Statuta navodi se ” Ništavo je raspolaganje dionicama
koje se izvrši suprotno odredbama članka 52., 53. i 54 ovog
Statuta”. Banka je stjecala založna prava na dionicama osnivača
jer je do njih dolazila prisilnim putem (stečaj, izvršni
postupak, npr. nisu na vrijeme mogli vratiti kredit i dr.), što
je suprotno Statutu jer je bila obvezna takve dionice ponuditi na
otkup dioničarima banke po tržišnoj cijeni s tim da su dioničari
banke stjecali pravo prvokupa, a što se banka nije ništa toga
pridržavala. Postupak otkupa i prodaje dionica banka je
provodila izričito u suprotnosti s odredbama svojeg Statuta,
suprotno pravima i interesima svojih dioničara, a gdje izričito
stoji da dioničar kada namjerava prodati svoje dionice to čini
preko banke, a banka o tome izvješćuje dioničare koji stječu
pravo prvokupa dionica, što nije učinjeno iako je na ovakav način
otkupljeno radi prodaje tisuće dionica od mnogih
dioničara. Dionice su od dosadašnjih dioničara otkupljivane
po cijeni određenoj od strane banke i zatvarani dospjeli i
nedospjeli krediti, dakle bez tržišne valorizacije stvarne cijene
i daleko ispod knjigovodstvene vrijednosti, zbog čega nije
poštivan ni Zakon o obveznim odnosima. Banka je prekršila
materijalno pravo dioničara, nanijela nam štetu i nije poštivala
zakone u postupku prijenosa odnosno prodaje dionica. Banka je
prisiljavala dioničare na prodaju dionica i na ustupanje njihovih
dionica banci kako bi na taj način izvršili prijeboj kreditnih
obveza prema samoj banci. Uprava banke projektirala je unaprijed
nove vlasničke odnose unutar dioničara banke, te se odlučila za
klasičnu reketarsku metodu prisiljavanja svojih dioničara na
prodaju osnivačke serije dionica Dalmatinske banke. Tadašnje
vodeće strukture Narodne banke Hrvatske, odlučile su zaštititi
bankarski kriminal u Dalmatinskoj banci, jer su naravno znali i
za planove Uprave banke, koji su i nastali u suglasju s vrhom
Narodne banke Hrvatske (danas Hrvatska narodna banka). Nema
dvojbe kako se radilo o dobro osmišljenom projektu, kojem je cilj
bio skoncentrirati vlasništvo nad bankama u Hrvatskoj u rukama
određene interesne skupine koja bi onda nadzirala i upravljala
financijskim i tijekovima kapitala u zemlji. Bio je to
projektirani način, kako da se daleko od očiju javnosti, na
potpuno netransparentan način osigura interesnim skupinama u
Hrvatskoj vlasništvo nad hrvatskim bankama i pozicija financijske
moći u zemlji, ili u pojedinim hrvatskim regijama. Hrvatska
narodna banka smišljeno je ignorirala očite nezakonitosti u
poslovanju pojedinih banaka, te je na taj način odobravala
sumnjive privatizacije i prodaje hrvatskih banaka pojedinim
interesnim skupinama. Još 1995. godine jedan od osnivača
Dalmatinske banke, poduzeće “Vodovodi Sjeverne
Dalmacije“, obraćao se sa zahtjevom Javnom
pravobranitelju RH, Narodnoj banci Hrvatske, Fondu za
privatizaciju RH, Financijskoj policiji u Zadru, Županijskom
državnom odvjetniku u Zadru i Trgovačkom sudu u Splitu za
poništenje protuzakonite kupoprodaje dionica Dalmatinske banke
d.d. Zadar, a 2001. godine podnijeli su i zahtjev za pokretanje
postupka revizije pretvorbe i privatizacije Dalmatinske banke
d.d. Zadar Državnom uredu za reviziju, ali se po tom pitanju nije
ništa napravilo već su akteri koji su inzistirali na razjašnjenju
protuzakonitog stjecanja dionica od strane Dalmatinske banke –
preminuli direktor Vodovoda Ante
Kale i predsjednik Upravni odbor JP Vodovodi
Sjeverne Dalmacije Zadar Petar Selestrin.
Zar nadležne institucije hoće da Hrvati pomru pa da se onda
rješava predmet Dalmatinska banka?
3. Banka je i založnim pravom prisvajala osnivačke dionice. Takve
dionice su se trebale putem suda prodavati na Zagrebačkoj burzi.
Prema odredbi čl.973.st.1. Zakonu o obveznim odnosima ništava je
odredba ugovora o zalogu da će založna stvar prijeći u vlasništvo
vjerovnika ako njegovo potraživanje ne bude namireno o
dospjelosti, a i odredba da će u tom slučaju vjerovnik moći po
unaprijed određenoj cijeni prodati založnu stvar ili je zadržati
za sebe. I Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN,
br.91/96) u čl.307.st.4. također propisuje da su ništave odredbe
ugovora da će zalog prijeći u vlasništvo vjerovnika ako dug ne bi
bio plaćen u određeno vrijeme. Po načelu
oficijalnosti založno se pravo ostvaruje isključivo
putem suda. Što u slučaju Dalmatinske banke nikad
nije učinjeno. Dakle, svi ugovori zaključeni između Dalmatinske
banke, sada OTP banke i za sada nepoznatih osoba o prodaji
dionica vlasništva uništenih zadarskih poduzeća su ništavi.
4. Od 140 osnivača OTP banka je isplatila samo poduzeće “Bagat
Precizna mehanika d.d. u stečaju” u iznosu
od 55.150.242,42 kuna. Zašto samo
jednog osnivača “Bagat Precizna mehanika”? Zato jer je samo Bagat
podnio tužbu radi utvrđenja ništavosti Ugovora o prijenosu
dionica i radi vraćanja dionica, a ostali osnivači nisu ni
podnosili tužbu jer je to u pretvorbi društvenih
poduzeća odgovaralo pojedincima i grupama, da se
zemlja što prije opljačka. Bagat Precizna mehanika je podnijela
tužbu Trgovačkom sudu u Splitu protiv tuženika Dalmatinska banka
d.d. radi utvrđenja ništavosti Ugovora o prijenosu dionica i radi
vraćanja dionica, br. P-2432/95, od
19.07.1995. godine. U tužbi je zatjevano da se utvrdi da su svi
ugovori zaključeni između tuženika i za sada nepoznatih osoba o
prodaji dionica vlasništvo tužitelja NIŠTAVI i da je dužan
tuženik dionice vratiti, te ih knjižiti u Knjizi dionica kao
vlasništvo tužitelja. Trgovački sud u Splitu je 22. veljače 2000.
godine presudio u tužbi P-2432/95 da je tuženik (Dalmatinska
banka) dužan vratiti tužitelju (Bagat Precizna mehanika)
osnivačke dionice, te iste knjižiti u Knjizi dionica kao
vlasništvo tužitelja. Također, u obrazloženju presude Trgovački
sud u Splitu je zaključio da tuženik (Dalmatinska
banka) nije imao osnova ni u zakonu ni u ugovoru za raspolaganje
dionicama tužitelja (Bagat Precizna mehanika). Kad je
Banka vidjela da gubi spor, OTP banka i Bagat Precizna mehanika
d.d. u stečaju zaključili
su SPORAZUM 27.02. 2008. godine o
mirnom i dogovornom razrješenju spora te je OTP banka tim
sporazumom isplatila Bagatu naknadu štete u
iznosu 55.150.242,42 kuna. Na isti način OTP banka kao
pravni sljednik Dalmatinske banke treba vratiti i osnivačke
dionice ostalim osnivačima, njih 139, i isplatiti im naknadu
štete kao što je isplatila naknadu štete i poduzeću Bagat
Precizna mehanika.
5. Interesantno je da niti jedan stečajni upravitelj na
Trgovačkom sudu u Zadru nije predložio sudu da se vrate osnivačke
dionice poduzeća koja su u stečaju, a osnivači su Dalmatinske
banke, sada OTP banka. Vidljivo je po predmetu Bagata da se radi
o velikim sredstvima i smatramo da bi tim sredstvima osnivačkih
dionica mnoga poduzeća izašla iz stečaja. O tome bi trebali
voditi računa i suci Trgovačkog suda u Zadru, koji bi trebali
zatražiti od OTP banke po svakom predmetu i dokumentaciju o
osnivačkim dionicama osnivača Dalmatinske banke. Sada imamo
najnoviji stečaj Adria d.d., Zadar, koja je
kao jedan od osnivača Dalmatinske banke (ranije pod nazivom
“Adria društveno poduzeće za ulov, preradu i promet
ribom“, Zadar) uplatila ukupni iznos sredstava u
iznosu 4.240.000.000,00 tadašnjih dinara, a
što je vidljivo iz popisa osnivača koji se nalazi u Trgovačkom
sudu u Zadru. Očekujemo da će Trgovački sud u Zadru zatražiti
dokumentaciju od OTP banke koja se odnosi na osnivačke dionice
Adrije. Suci trgovačkog suda u Zadru po stečajnim predmetima
osnivača Dalmatinske banke bi trebali zatražiti dokumentaciju,
odnosno Knjigu dioničara od OTP banke
po pitanju osnivačkih dionica, a sve da utvrde na koji se način
Dalmatinska banka rješavala osnivača.
6. Od samog početka SHZ i Udruga bivših zaposlenika “Solidarnost
Zadar su uključeni u rješavanje predmeta Dalmatinske banke. Ovih
dana odvjetnica Marija Brčić, koju je
Udruga “Solidarnost” Zadar angažirala, zatražila je i podatke
od Središnjeg klinirškog depozitarskog
društva gdje im je obrazložila pravni interes da
dostave podatke o dioničarima OTP banke s oznakom serijskih
brojeva dionica, a sve s ciljem kako bi konačno podnijeli tužbe
za naknadu štete. Radnici bivših uništenih zadarskih poduzeća
(osnivača Dalmatinske banke) koji se okupljaju u Udruzi
“Solidarnost” Zadar su ogorčeni i nervozni zbog toga što nadležne
institucije ne rješavaju predmet Dalmatinska banka te su mogući
prosvjedi ispred glavne zgrade OTP banke u Zadru i
Hrvatske narodne banke.
Poštovani predsjedniče Vlade RH, u javnosti ste pozvali sve one
koji imaju rješenje da ga dostave Vladi RH u vezi toga da se INI
vrati cjelokupni udjel koji u njoj ima MOL. Evo mi Vam
predstavljamo rješenje da se MOL-ov udjel u INI zamijeni za
osnivačke dionice Dalmatinske banke, sada OTP banka, a koja
osnivačima duguje za naknadu štete (izgubljena dobit, dividenda i
dr.) oko 2 milijarde eura te gdje bi osnivači postali dioničari
INE.
Ovaj prijedlog, obveza je ali i odgovornost svakog Hrvata.
Za informacije:
1. mr. sc. Miljenko Marić, dipl.iur, pravni savjetnik
Udruge “Solidarnost” Zadar; tel. 099 797 1611
2. Marija Brčić, odvjetnica; tel. 099 4222 911
3. mr. sc. Šime Medić, dipl.oec.; tel. 091 1231 950
U Zadru, 6. veljače 2017. godine
