
Prva žrtva političke nestabilnosti koju je Trump generirao moglo bi biti Kosovo, a ne Ukrajina ili baltičke zemlje, piše ugledni Foreign Policy
U nastavku prenosimo dijelove analize koju za FP potpisuje
novinarka Valery Hopkins. “Na Kosovu kod dijela stanovništva i
danas postoji snažna privrženost Sjedinjenim Američkim Državama.
To je posljedica uloge koju je SAD imao u oslobođenju zemlje od
vladavine Slobodana Miloševića 1999. godine.
I dok u glavnom gradu Kosova Prištini i dalje stoji brončani kip
bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona, osjećaji oko novog
američkog predsjednika su podijeljeni.
U tjednima nakon predsjedničkih izbora u SAD-u, oči svijeta bile
su usmjerene prema Ukrajini, baltičkim zemljama i drugim
značajnim geopolitičkim pozornicama. No, maleno Kosovo već je
postalo poligon na kojemu će se vidjeti kako će se promjene koje
je najavio Trump odraziti na međunarodne odnose. Kosovo se
geografski nalazi između četiri velika susjeda, i dalje nema
vojsku te je bespomoćno bez američkih sigurnosnih jamstava i
diplomatskih oslonaca. Trump je zaprijetio kako će povući i jedno
i drugo”.
Geopolitičko taktiziranje
“Otkad je Kosovo proglasilo neovisnost 2008. godine, priznalo ga
je 113 zemalja. Rusija i Kina nisu među tim zemljama, one su
podržale Srbiju i pretenzije te zemlje spram navedenog
teritorija. SAD je bio među prvim zemljama koje su priznale
Kosovo te se borio za njegovu afirmaciju na međunarodnoj
pozornici.
Preko 4200 vojnika NATO-a nalazi se u toj zemlji, od čega je njih
650 iz Amerike.
Ambasadorica Kosova u Washingtonu Trumpu je prije njegove
inauguracije rekla kako predstavlja naciju koja najviše podržava
Ameriku na cijelom svijetu. S obzirom na politiku zatvaranja
Amerike koju je Trump najavio, pitanje je hoće li Kosovo biti
prioritet SAD-u.
“No, u zemlji postoji srpska manjina koja uglavnom živi na
sjeveru zemlje, a koja se djelomično osjeća zarobljenom između
Beograda i Prištine. Ta je populacija podržala Trumpa iz
protesta”, smatra kosovski analitičar Branislav Nešović. Albanska
većina je pak dobrim dijelom bila u taboru Clintonovih.
Predsjednička kampanja u SAD-u naelektrizirala je i Srbiju. Lider
srpskih radikala Vojislav Šešelj vodio je pro-Trumpovske skupove
prošlog ljeta za vrijeme posjete bivšeg američkog potpredsjednika
Joea Bidena Beogradu”.
Likovanje Vojislava Šešelja
“Šešelj je tada pozvao srpske Amerikance da glasaju za Trumpa “za
budućnost Srbije”.
U međuvremenu, proruski srpski nacionalisti na Kosovu, koji i
dalje na tu zemlju gledaju kao na dio Srbije, na Trumpa gledaju
kao na ideološkog saveznika. Na sjeveru Kosova, naseljenom
pretežito etničkim Srbima, Trumpova se pobjeda na dan izbora
slavila do dugo u noć. Ti srpski nacionalisti i dalje se vežu uz
srpske institucije te svoj glavni grad vide u Beogradu. Samo
nekoliko dana nakon Trumpove pobjede, u Mitrovici su se pojavili
plakati Trumpa s natpisom: ” Srbi su cijelo vrijeme bili uz
njega!”
Navedene tenzije su eskalirale u siječnju, kad je Srbija pokušala
uputiti novi vlak, doniran od strane Rusije, iz Beograda u
Mitrovicu. Vlak je bio ukrašen ikonama srpskih ortodoksnih
svetišta te je na njemu bio slogan ” Kosovo je Srbija” na 21
jeziku. Vlak je zaustavljen prije nego što je došao do granice,
nakon što je srpski premijer Aleksandar Vučić kazao kako su
etnički Albanci na tračnice postavili dinamit, a kosovska vlada
poslala specijalnu policiju na granicu kako bi zaustavila ulazak
vlaka u zemlju. Nakon toga, retorika između dvije zemlje
nastavila se zaoštravati”.
Sve oštrija retorika
Srpski predsjednik Tomislav Nikolić rekao je kako je spreman
poslati srpsku vojsku na Kosovo, a predsjednik Kosova Hashim
Thaci kazao je da Srbija planira implementirati ” krimski model
na sjeveru njegove zemlje.
Dio međunarodnih političkih analitičara smatra kako takav razvoj
događaja nije vjerojatan.
“Srbija se i dalje želi pridružiti europskoj uniji, a Rusija još
nije poslala otvorene znakove podrške srpskom nacionalizmu.
Smatram kako je Trumpov dolazak na vlast otvorio prostor za
puštanje probnih balona”, ističe Florian Bieber, direktor Centra
za jugoistočne europske studije na Sveučilištu u Grazu u
Austriji.
Lumir Abdixhiku, izvršni direktor think tanka Riinvest institut u
Prištini, zabrinut je kako bi Trumpova pobjeda mogla pomrsiti
globalni poredak, na koji se Kosovo oslanjalo preko 20
godina.
“Mala promjena u američkoj vanjskoj politici imat će velike
implikacije za ovaj dio svijeta”, ističe.



