Postojeći propisi ne dopuštaju gradovima i lokalnim jedinicama, uključujući i Zagreb, da se godišnje zaduže za više od 500 do 600 milijuna kuna
Centralna vlast najavljuje da će zatvoriti rupu u zakonu koju je
pronašao zagrebački gradonačelnik Milan Bandić nakon što je
financiranje lokalnih projekata prebacio na krovno gradsko poduzeće i
tako zaobišao zakonske restrikcije.
Ministar financija Ivan Šuker kaže da će zaduživanje lokalnih poduzeća
također staviti pod kontrolu Vlade jer se ono lani rasplamsalo
zaduživanjem Zagrebačkoga holdinga na londonskoj burzi za 300 milijuna
eura. Ta priča ponovno aktualizira staru dvojbu jesu li gradovi
prezaduženi ili su žrtve rastrošne državne politike na kojima vlada
trenira strogoću da bi sebi stvorila prostor za nesmetanu potrošnju, javlja Večernji list.
Postojeći propisi ne dopuštaju gradovima i lokalnim jedinicama,
uključujući i Zagreb, da se godišnje zaduže za više od 500 do 600
milijuna kuna. Domaći ekonomisti, strani bankari i rejting-kuće
smatraju da veliki gradovi u Hrvatskoj imaju bolji kreditni rejting od
države, zbog čega ih rado i financiraju te im pomažu da zaobiđu Vladine
restrikcije.
U Ministarstvu financija kažu da je sada 128 jedinica lokalne
samouprave zaduženo više od zakonskog ograničenja, ali ipak priznaju da
među njima nema velikih gradova kao što su Zagreb, Split, Rijeka,
Varaždin, Osijek i Dubrovnik. Kod njih se, posebno kod Zagreba, u
novije vrijeme više problematizira način trošenja novca od ukupnoga
zaduženja, koje više nije ni tako malo. Prije tri godine sve su lokalne
jedinice dugovale 4 milijarde kuna, a ove je samo Zagreb zadužen gotovo
8 milijardi kuna.
“Kontrola ukupnoga zaduživanja lokalnih jedinica i njihovih tvrtki
treba postojati, i taj problem objektivno postoji. Stoga treba
pozdraviti svaki pomak prema kvalitetnijem pregledu ukupnih zaduženja”,
kaže dr. Branko Grčić, Vladin pregovarač s EU za regionalnu politiku i
zastupnik SDP-a.
Grčić ipak upozorava da gradovi nisu tražili prečace bez razloga pa
poziva Vladu da razmotri kriterije i limite za ukupno zaduživanje.
Dodaje da bi Hrvatska na godinu do ulaska u EU iz IPA-programa trebala
dobivati oko milijardu kuna, za što mora osigurati četvrtinu vlastita
novca, a to će biti teško bez dodatnoga zaduženja.
Kada uđe u EU, Hrvatska će posebno za regionalne programe godišnje moći
povlačiti oko 6 milijardi kuna, za što će također morati osigurati
udjele. U Vladi zasad odgovaraju tek da se na projekte koji se provode
modelom javno-privatnoga partnerstva odnose dodatni limiti, a ne
temeljni, te da u ta ograničenja ne ulaze projekti financirani iz
programa EU.
