Dalaj-lama se u više navrata izjašnjavao kao 'poluumirovljenik' iz političkoga vodstva
Dalaj-lama, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1989. i vođa tibetanskog budizma, u egzilu već više od pola stoljeća, najavljuje kraj uloge političkog predstavnika Tibeta i kaže da će na idućem susretu tibetanskog parlamenta u egzilu, 14. ožujka, pokrenuti potrebne reforme za artikuliranje tranzicije prema političkome predstavniku koji bi bio izabran na demokratski način.
‘Od šezdesetih godina ističem da Tibetanci trebaju vođu koji će biti izabran demokratskim putem i kojem bih ja mogao vratiti vlast. Sada smo jasno stigli do trenutka kada je to moguće’, javio je Tenzin Gyatso, kako se zapravo zove XIV. po redu Dalaj-lama, u priopćenju koje je objavljeno na njegovoj web stranici u Dharamsali (Indiji), gdje je sjedište tibetanske vlade u egzilu.
Vijest, zapravo, nije neka velika novost, jer je već u studenomu Dalaj-lama najavio da će u roku od šest mjeseci objaviti novosti o svom povlačenju. Redovnik tvrdi da, otkada je stao zagovarati potrebu za povlačenjem, dobiva mnogo podrške kako u svijetu, tako iz samoga Tibeta.
‘Moj cilj nije izbjeći odgovornost, zaokružen je jedan važan ciklus, a moje će povlačenje predstavljati dobro za Tibet’, kaže u istom priopćenju. Diplomatske aktivnosti Dalaj-lame pod neprestanim su pritiskom komunističkih vlasti Kine koje ga optužuju za separatizam, iako je on više puta kazao da ne traži nezavisnost Tibeta od Kine, već autonomiju u kojoj će se poštivati ljudska prava, religija i kultura tibetanskog naroda.
Dalaj-lama se u više navrata također izjašnjavao kao ‘poluumirovljenik’ iz političkoga vodstva, naročito otkad su Tibetanci u egzilu na slobodnim izborima izabrali Lobsanga Tenzina kao premijera vlade u Dharamsali. Tenzin Gyatso (6. srpnja 1935) peti je od šesnaestero djece u obitelji zemljoradnika u pokrajini Amdo u Tibetu.
S dvije godine proglašen je Tulkuom (reinkarnacija) trinaestog Dalaj-lame. Dana 17. studenoga 1950, s petnaest godina, proglašen je čelnikom Tibeta i najvažnijim političkim upraviteljem, u vrijeme kad se Tibet suočavao s nasilnom okupacijom Narodne Republike Kine.
Tenzin Gyatso je napustio Tibet 1959. godine i nakon neuspjeha tibetskog pokreta otpora sklonio se u Indiju, gdje pokušava uspostaviti centralnu tibetsku administraciju (tibetska vlada u egzilu), ujedno tražeći način na koji sačuvati tibetsku kulturu i prosvjetu. Tisuće izbjeglica slijedilo je Dalaj-lamu u Indiju.
Karizmatičan i priznat javni govornik, Tenzin Gyatso je prvi Dalaj-lama koji je otputovao na Zapad, gdje je nastojao upoznati svijet s budizmom i promovirati koncept univerzalne odgovornosti, etike i međureligijske komunikacije. Godine 1989. dobio je Nobelovu nagradu za mir za svoj nenasilni otpor kineskoj okupaciji.
Dalaj Lama XIV posjetio je i Hrvatsku 2002. godine (Zagreb i Split), kada su ga, uz velik otpor kineske diplomacije, neslužbeno primili tadašnji premijer Ivica Račan (u vili Weiss na Pantovčaku) i (na zagrebačkom Kaptolu) tadašnji predsjednik HBK kardinal Josip Bozanić, koji je želio tajiti taj susret do posljednjeg trenutka.
