Američkoj su diplomaciji stabilnost i sigurnost ključni s obzirom na Albaniju, Kosovo, Srbiju i najproblematičniju BiH
Za posjeta ministra vanjskih poslova Hrvatske Gordana Jandrokovića State
Departmentu od 1. do 4. veljače skrenuta mu je pozornost da SAD želi od
Hrvatske uključivanje u rješavanje bosanskohercegovačkog spora nastalog
neformiranjem izvršne vlasti nakon općih izbora održanih početkom
listopada prošle godine, doznali smo iz diplomatskih izvora.
Istaknuto
mu je da je Hrvatska kao članica NATO-a SAD-u poželjan i pouzdan partner
za rješavanje bosanskohercegovačkog problema.
Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Mario Dragun na
naše pitanje o pojedinostima ponude SAD Hrvatskoj odgovorio je da ne
može prenositi sadržaj razgovora Jandrokovića s američkom državnom
tajnicom Hillary Clinton te da je sve što se može iznijeti u javnost o sadržaju diplomatskih odnosa Hrvatske i SAD sadržano u izjavama premijerke Jadranke Kosor i predsjednika Ive Josipovića.
Prema našim izvorima, američka se diplomacija nadala osloniti i na
Hrvatsku za sigurnost u regiji. Američkoj su diplomaciji stabilnost i
sigurnost ključni s obzirom na Albaniju, Kosovo, Srbiju i
najproblematičniju BiH.
Bruxelles na BiH i Kosovo gledaju kao na američki ‘proizvod’, tako da
SAD ne odustaje od rješavanja njihovih problema. U takvoj situaciji
Hrvatska bi mogla dobiti na važnosti kao pouzdan partner SAD-u kroz
uključivanje u inicijative koje bi za zadatak imale stabiliziranje
susjedstva.
Nakon izaslanstva MVPEI-ja, u Washington je, među ostalim, išao i hrvatski ministar obrane Davor Božinović te saborsko izaslanstvo dijaspore, no, Vlada Jadranke Kosor
nije ništa učinila na tom planu. Izostao je prijedlog iz Zagreba koji
bi išao za rješenjem spora oko formiranja poslijeizborne vlasti u BiH.
Američka državna tajnica Hillary Clinton, podsjećamo, nakon sastanka s
ministrom Gordanom Jandrokovićem u veljači, naglasila je kako je
Hrvatska regionalni lider, napose lider u pomirenju na području Zapadnog
Balkana.
Clinton je tada Hrvatsku – zbog provođenja reformi i proaktivne
politike u regiji – istaknula kao uzornu zemlju za cijelu regiju i rekla
kako, uz politiku pomirenja sa Srbijom i nastavka pregovora o povrtaku
izbjeglica svojim kućama, podržava euroatlantsku integraciju Bosne i
Hercegovine.
‘Pomirenje ne znači samo izgradnju mira za građane Hrvatske i regije
nego otvara ekonomske mogućnosti za europske i američke tvrtke i
ulagače’, poručila je u veljači američka državna tajnica po završetku
sastanka s hrvatskim ministrom vanjskih poslova.(H. Puljiz)
Inicijativa je trebala ići preko predsjednika Ive Josipovića.
Izgleda da su u Vladi ocijenili da im u izbornoj godini ne odgovara
isticanje političara iz oporbene stranke u rješavanju hrvatskog pitanja u
BiH. Prije svega jer takvo važno političko pitanje može značajno
utjecati na birače.
Inicijativu je, međutim, prihvatila turska diplomacija. Ona je još 24.
travnja prošle godine uspjela dovesti lidere Srbije i BiH u Tursku i
privoljeti ih na prihvaćanje Istanbulske rezolucije koju su potpisali
predsjednici Turske Abdullah Gull, Srbije Boris Tadić i predsjedavajući
Predsjedništva BiH Haris Silajdžić.
Turska je diplomacija prihvatila šansu oživljavanjem te rezolucije te
svojom inicijativom odigrala značajnu ulogu u regiji. Iskoristila je
šansu ponuđenu Hrvatskoj. Konstruktivna uloga njezine diplomacije
donijela joj je značajnu korist u Bruxellesu.
Na obnovljenu tursku inicijativu 26. travnja u Karađorđevu su se sastali predsjednici Srbije i Turske, Boris Tadić i Abdulah Gull te tročlano predsjedništvo Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović, Željko Komšić i Bakir Izetbegović.
Deklarativni rezultat sastanka je izražavanje međusobne potpore na putu
europskih integracija te privrženost načelu nemiješanja u unutarnje
stvari triju država. Razgovaralo se i o problematičnim pitanjima kao što
su referendum u Republici Srpskoj o vraćanju nadležnosti s državnih
institucija na entitetske, koje su od Daytonskog sporazuma visoki
predstavnici prenijeli na institucije BiH. Sljedeći sastanak trilaterale
predviđen je do kraja godine u Sarajevu.
