Umjesto da ih financiraju iz vlastitih sredstava, 'taj' novac Vlada planira iskoristiti za popunjavanja vlastitih proračunskih rupa, a investicije će se financirati iz kredita
Hrvatska
ministrica financija Martina Dalić nedavno je objavila da Vlada ne
planira rebalans proračuna niti dodatno zaduživanje, unatoč činjenici da
su proračunski prihodi u prva tri mjeseca bili četiri posto niži od
planiranih, no izgleda da će teret tih minusa morati snositi javna
poduzeća, piše nacional.hr
Naime, Vlada je još u travnju donijela odluku da se polovica
ostvarene dobiti tvrtki u većinskom vlasništvu države povuče u državni
proračun, a kako će ta mjera izgledati u praksi, pokazuje slučaj
Hrvatske elektroprivrede koja će, prema pisanju Večernjeg lista, biti
prisiljena podići kredit kako bi Vladi isplatila dividendu. Naime, HEP
je prošle godine ostvario dobit od
gotovo milijardu kuna, uvelike zato što su bile zaustavljene sve veće
investicijske aktivnosti u kompaniji. Ipak, veći dio prošlogodišnje
dobiti u prvih šest mjeseci se istopio, najvećim dijelom zbog veće
potrebe HEP-a za uvozom skupe električne energije.
Dodatni problem za HEP je i činjenica da kompanija planira podići
kredit za gradnju hidroelektrane Ombla u Rijeci Dubrovačkoj, inače jedan
od najvažnijih projekata u Vladinu katalogu investicija. Slična je
situacija i u drugim državnim kompanijama, poput Plinacroa, Janafa i
Hrvatske pošte, koje sve upravo provode značajne investicijske cikluse.
Umjesto da ih, barem jednim dijelom, financiraju iz vlastitih sredstava,
taj novac Vlada planira iskoristiti za popunjavanja vlastitih
proračunskih rupa, a investicije će se financirati iz kredita. Tako
ispada da se na javna poduzeća prebacuje teret deficita i zaduživanja
centralne države, a negativni efekti takvog ponašanja bit će vidljivi
tek za nekoliko godina kad krediti, uz kamatnu stopu, počnu stizati na
naplatu.
Takva praksa zapravo je način da se izbjegnu pravila Zakona o fiskalnoj odgovornosti
koji je krajem prošle godine donijela Vlada, a kojim se utvrđuju stroga
pravila proračunskih deficita, kako državne vlasti, tako i jedinica
lokalne samouprave. Ipak, tim zakonom nisu obuhvaćena i javna poduzeća,
pa se njih može koristiti kao mehanizam za novo zaduživanje koje ne
potpada pod zakonska ograničenja.
Jedini problem je to što takva
politika ima ograničen rok trajanja. Svaka kuna profita izvučena iz
javnih poduzeća danas, u većini slučajeva, znači i smanjenje prihoda u
budućnosti, što dokazuje slučaj HEP-a. Kad njihovi prihodi dovoljno
padnu, a razina zaduženosti bude povećana, ta poduzeća više neće sama
moći servisirati svoje obveze, pa će ih morati sanirati vlasnik –
država. Bez obzira učini li se to direktnom dotacijom iz proračuna ili
putem novog zaduživanja, sigurno je da će račun na kraju platiti porezni
obveznici.
Fiskalna odgovornost svodi se na sljedeće: današnji deficit
samo je odgođen za budućnost – vrijeme kad će na vlasti biti neka druga vlada.
