Ako se ne izmijeni Kazneni zakon policija i državni odvjetnici i dalje će morati kazneno goniti one koji bespravno grade kuće i zgrade i one koji svoju gradnju nisu uspjeli legalizirati
Država će legalizacijom bespravne gradnje na određeni način pružiti
priliku za amnestiju počiniteljima kaznenog dijela, kojih prema procjeni
Vlade u Hrvatskoj ima više od 150 tisuća. No, ako ne izmijeni Kazneni
zakon značit će to da policija i državni odvjetnici i dalje trebaju
kazneno goniti one koji bespravno grade svoje kuće i zgrade i one koji
svoju gradnju nisu uspjeli legalizirati, prenosi danas.net.hr
I dok jedni budu legalizirali
svoje kazneno djelo, drugi će za isti čin posla imati sa sudovima. Moglo
bi se dogoditi čak i to da se nekome sudi za kazneno djelo bespravne
gradnje, dok mu istovremeno državni službenici odobravaju legalizaciju
kuće. Iako se broj bespravnih graditelja koje država kazneno goni
izražava u promilima ipak ima i građana koji su osuđeni za to kazneno
djelo.
To znači da u prošloj godini nijedan počinitelj kaznenog djela
bespravne gradnje nije kažnjen kaznom zatvora. Uz to u DORH-u otkrivaju
da su na 17 presuda uložili žalbe, što znači da bi se neki građanin ove
jeseni mogao naći u situaciji da sud usvoji žalbu DORH-a i da ga kazni
novčano, uvjetnom kaznom ili kaznom zatvora, a da istovremeno država
legalizira njegovu kuću.
Prema podacima državnog odvjetništva u prošloj je
godini za kazneno djelo protupravne gradnje optužen 151 građanin,
odnosno oko 0,1 posto onih koji su ilegalno sagradili svoje objekte.
Sudovi su izrekli 90 osuđujućih presuda, pa je 39 počinitelja kažnjeno
novčanom kaznom, dvojica su dobili sudske opomene, a 49 kazni su uvjetne
kazne zatvora.
Kazneni zakon razlikuje lakši i teži
oblik bespravne gradnje. Tako je svaka gradnja »bez potrebne građevinske
dozvole ili protivno propisima ili odlukama nadležnih državnih tijela«
kažnjiva novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Novčana kazna
može biti od deset do 300 dnevnih dohodaka osobe koja je ilegalno
gradila, a ako je riječ o građaninu bez primanja sud određuje visinu
dohotka na osnovu imovine ili uzima prosječan osobni dnevni dohodak u
zemlji kojeg utvrđuje Vrhovni sud. Kako taj prosječan dnevni dohodak
iznosi oko 178 kuna to znači da počinitelji s prosječnom plaćom mogu
biti mogu biti kažnjeni od 1.780 kuna pa sve do 53.400 kuna.
Za
kazneno djelo bespravne gradnje u području koje proglašeno
kulturnopovijesnom cjelinom, kulturnim dobrom ili zaštićenom prirodnom
vrijednosti ili područjem od posebnog interesa za državu, zakon
propisuje samo kaznu zatvora i to od šest mjeseci do pet godina. To bi
značilo da se zatvorom kažnjava gradnja u parkovima prirode, šumskom
području, pomorskom dobru ili zaštićenom obalnom pojasu od 70 metra od
mora izvan naselja. S druge strane zaštićeni obalni pojas izvan naselja
bit će područje u kojem će država dopuštati legalizaciju kuća koje su do
30. studenog 2009. godine služile za stanovanje.
Takva praksa, kaže Zorislav Antun Petrović
član upravnog odbora Transparency Internationala, pokazuje kako
zakonski prijedlozi kojima se predlaže legalizacija bespravne gradnje
otvaraju brojne nedoumice i ostavljaju prostora za različito tumačenje, a
time i za nejednako postupanje prema građanima i stvaranje novih
nepravdi.
