Članstvo u EU uistinu će biti jedan veliki korak za Hrvatsku. No, kao novoprimljena članica morat ćemo udvostručiti svoje napore kako bismo bili uspješni i konkurentni u tom proširenom europskom kontekstu
Kako bi se domaća javnost što podrobnije informirala o svim važnim činjenicama i prednostima koje donosi život u zajedničkoj Europi bez granica, Županijski odbor Hrvatske demokratske zajednice u ponedjeljak je u prostoru Arsenala organizirao otvorenu javnu tribinu na temu Hrvatska – 28. članica Europske unije.
Gosti tribine bili su ministar obrane u Vladi Republike Hrvatske, dr. sc. Davor Božinović, ministrica financija u Vladi RH, mr.sc. Martina Dalić, i ministar mora, prometa i infrastrukture i potpredsjednik Županijskog odbora HDZ-a Zadarske županije, Božidar Kalmeta.
Među mnoštvom stranačkih dužnosnika, zastupnika i predstavnika političkih stranaka, u publici su bili prisutni i potpredsjednik Sabora, Vladimir Šeks, gradonačelnik grada Zadra, Zvonimir Vrančić, dogradonačelnici grada Zadra, Darko Kasap i Dražen Grgurović i mnogi drugi.
Božidar Kalmeta otvorio je javnu tribinu prigodnim uvodnim riječima. Osim što je sve prisutne podsjetio na cjelokupni dugotrajni proces pregovora, također je pohvalio veliki i značajan korak za Hrvatsku i sve njezine građane kojeg je Vlada RH, uz HDZ i koalicijske partnere, napokon uspjela ostvariti. ‘Uspješan završetak dugotrajnog i jedinstvenog pregovaračkog procesa, te određenje datuma za potpisivanje ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (01. srpnja 2013.) jedan je od najvećih i najvažnijih ciljeva koje je ostvarila Vlada RH predvođena HDZ-om i koalicijskim partnerima’, rekao je ponosno Kalmeta.
‘Članstvo u EU uistinu će biti jedan veliki korak za Hrvatsku, i jednom kada ga prijeđemo, pravi napori tek počinju. Kao novoprimljena članica morat ćemo udvostručiti svoje napore kako bismo bili uspješni i konkurentni u tom proširenom europskom kontekstu.’
Nakon kraće uvodne riječi Božidara Kalmete, red je došao na ministra Božinovića. Uz detaljni pregled povijesti nastanka i razvoja EU, Božinović se osvrnuo i na ona ključna pitanja (i odgovore) koja su bila, i ostala, aktualna među građanima Hrvatske: Zašto EU? Koja je svrha EU? Kako funkcionira? Što ona znači za svoje građane? Što će konkretno ona značiti za Hrvatsku?
‘Na prvom mjestu zbog mira’, rekao je Božinović. ‘Otkad postoji Europska unija, u zapadnoj Europi je 60 godina kontinuiranog mira. Ako se tome još pridoda sloboda kretanja ljudi, kapitala, roba i usluga, hrvatsko gospodarstvo od svega može samo profitirati.’
Nadalje je naglasio kako će mladi moći dio svog studija provesti u inozemstvu i tako steći dragocjena znanja, upoznati druge kulture i jezike. EU će mladima dati programe i politike kojima je cilj pojačati mobilnost, stvoriti veće mogućnosti, veću koordinaciju između država i više suradnje. ‘Činjenica je da se od mladih danas traži sve više, od poznavanja stranih jezika, modernih tehnologija do međunarodnog iskustva, a EU će im upravo to omogućiti.’
Pod vodstvom Hrvatske demokratske zajednice, Hrvatska je u proteklih 20 godina svoje državnosti ostvarila neovisnost, pobijedila u nametnutom joj Domovinskom ratu, postala je članica UN-a, NATO-a, i danas je pred samim vratima EU, nastavio je ministar. HDZ i Vlada RH, na čelu s predsjednicom Jadrankom Kosor, ostvarila je milenijski projekt građanki i građana Hrvatske. ‘Skorašnje sudjelovanje na jedinstvenom tržištu Europske unije otvorit će i nove značajnije mogućnosti za hrvatsko gospodarstvo. ‘Stvaramo nužne pretpostavke za uspješno korištenje tih mogućnosti i konkurentno sudjelovanje Hrvatske na tom tržištu.’ ‘Proces integracije u Europsku uniju jednako je složen i za zemlju kandidatkinju, i za Europsku uniju. Učinkovito funkcioniranje institucija od presudne je važnosti za obje strane i svojevrsno je jamstvo nastavka procesa proširenja i na zemlje potencijalne kandidatkinje.’
‘Naši pregovori su bili vrlo dugi, teški i kompleksni, to je neupitno. Ti pregovori bili su kompleksni zbog toga što je EU naučila na iskustvima proteklih procesa proširenja i došla do zaključka da zemlja koja ulazi u EU mora biti 100 posto pripremljena i u potpunosti ispunjavati sve kriterije, kako nakon ulaska u članstvo ne bi bio potreban monitoring Europske komisije i ostalih članica i kako ta zemlja ne bi stvarala dodatne probleme u budućem članstvu. Tako je bilo i u slučaju Hrvatske. Hrvatska je sada 100 posto spremna za ulazak u EU i upravo ovakav kompleksan način pregovora najbolje je jamstvo tome’, potvrdio je Božinović.
Članstvo u EU uistinu će biti jedan veliki korak za Hrvatsku, i jednom kada ga prijeđemo, pravi napori tek počinju. Kao novoprimljena članica morat ćemo udvostručiti svoje napore kako bismo bili uspješni i konkurentni u tom proširenom europskom kontekstu.
Zašto zaokružiti Da na referendumu? Četiri su temeljne skupine razloga: politička, gospodarska, kulturološka i geostrateška.
Zbog političke ravnopravnosti u odlučivanju. Imat ćemo sedam glasova u Vijeću (kad se odlučuje kvalificiranom većinom), jednog povjerenika, čitav niz ljudi u strukturi Europske komisije (koji sasvim sigurno mogu dodatno promicati naše interese) i 12 zastupnika u Europskom parlamentu.
Uz pristup zajedničkom tržištu od pola milijarde ljudi, koje je najveće zajedničko tržište na svijetu, i uz slobodu kretanja roba ljudi, usluga i kapitala, postoji još jedan važan element. A to je lakše privlačenje stranih investicija i podizanje kreditnog rejtinga Hrvatske jer će strani investitori posebno oni iz europskih država, sasvim sigurno biti zainteresirani.
Naše vrijednosti će se ugraditi i širiti u sustavu EU, počevši od očuvanja i afirmacije hrvatskog jezika. Činjenica da hrvatski jezik postaje 24. službeni jezik EU ne samo što ga čuva u svom postojanju i djelovanju, već ga ujedno i afirmira i proširuje. Hrvatska će ući u zonu trajnog mira i sigurnosti koja se temelji na kopenhaškim kriterijima, u kojoj ćemo se, u budućnost, ipuno lakše moći nositi s novim geostrateškim i globalnim izazovima (ilegalne imigracije, nove gospodarske krize i sl.)
I kao posljednji govornik tribine, Ministrica Dalić, jedna od članica pregovaračkog tima, podijelila je sa svim prisutnima svoja iskustva iz pregovaračkog procesa. Osvrnula se ukratko na poreze carine, proračunske i financijske odredbe i tzv. financijski nadzor i kontrolu.
‘Porezna i fiskalna politika nije zajednička politika’, rekla je Dalić. ‘To znači da se sve odluke o pitanjima poreza i strukture poreznog sustava donose na razini države. Ipak, u nacionalnom odlučivanju o pitanjima poreza mora se voditi računa o nekoliko principa: načini na koji država nameće i provodi poreze ne smije ometati temeljne slobode EU (slobodu kretanja ljudi, rob, usluga i kapitala). Zbog toga ipak u području porezne politike postoje određene direktive određene smjernice kako država treba uređivati svoje poreze.’
Razgovor o porezima u području članica EU temelji se na principu harmonizacije i utvrđivanja okvira u kojem se države mogu kretati kada definiraju svoj porezni sustav. Kada poštuju te principe, onda u okviru vlastitih specifičnosti svega onog što dolazi iz prošlosti mogu i same uređivati visinu poreza, poreznih stopa i poreznog opterećenja.
‘Jedno od takvog područja u kojem postoji okvir kako porez treba biti uređen je i smjernica o PDV-u’, tvrdi Dalić te nastavila. ‘Isto je tako i sa smjernicama o trošarinama koje propisuju da država članica mora imati trošarine na energente, cigarete i alkoholna pića. Važno je znati za budućnost da se odluke o porezima moraju donijeti jednoglasno, kao i odluke o članstvu.’ ‘Nije moguće da se na razni unije bez jednoglasnog pristanka svih država članica donese neka odluka o uvođenju nekog novog preza ili nametka, a ta ta odluka ne bi bila jednoglasna.’
Zašto u sustavu poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) postoje rješenja koja se neće moći i ne mogu se primjenjivati kod nas upravo zbog smjernica koje se primjenjuju u nekim starim članicama? ‘Država ulazi u članstvo s rezultatima svojih pregovora i ti se pregovori upisuju u njezin ugovor o pristupanju. Što god se u budućnosti bude događalo, članica je odredbama svog ugovora zaštićena od budućih promjena. Nažalost, neke države koje su ušle u članstvo prije Hrvatske, zbog određenih je okolnosti bilo moguće unijeti i neke povoljnije odredbe koje nama nisu više na raspolaganju (kao npr. široka upotreba nultih stopa kao u VB)’, objasnila je ministrica.
Hoće li se ulaskom u članstvo oporezivat dohodci od kamata? Neće, rekla je Dalić na kraju svog govora. ‘Iako postoji direktiva o štednji i oporezivanju dohodaka od štednje, ona ne propisuje oporezivanje dohodaka od štednje, već razmjenu podataka između država članica kako bi se spriječilo da građani (država koje npr. oporezuju dohotke od kamata) izbjegavaju te poreze štedeći u drugim zemljama.
Na kraju tribine, svi zainteresirani u publici imali su mogućnost postaviti pitanja gostima tribine na koja su im oni potom davali jasne i detaljne odgovore.
K.Š.
