GONG i Transparency International Hrvatske će uoči parlamentarnih izbora pokušati nadzirati koliko stranke troše na oglašavanje i to usporediti s njihovim financijskim izvještajima
Hoće li novi Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne
promidžbe, koji je Sabor usvojio u veljači ove godine te novi Zakon o
financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe koji će prvi puta
biti primijenjen na skorašnjim parlamentarnim izborima spriječiti crne
fondove ili da pojedini kandidati koriste resurse poreznih obveznika za
postizanje svojega što boljega rezultata u izbornoj utakmici?
S jedne
strane, pozitivna očekivanja su velika, a s druge zbog lošega iskustva,
ona negativna možda još i veća jer se mnogi pitaju kakvim sve
‘kreativnim načinima’ pojedini izborni takmaci i ubuduće kane
nekontrolirano trošiti novac iskorištavajući preostale neriješene ‘sive
zone’ i ‘slabovidnost’ mjerodavnih institucija.
Da se u zakonodavnom smislu regulacija financiranja stranaka i kampanja situacija poboljšala, smatra izvršni direktor GONG-aDragan Zelić,
međutim, upozorava da je ‘unatoč dobrim zakonskim rješenjima vrlo teško
kontrolirati izborne kampanje jer stranke i kandidati uvijek mogu naći
nekakve tzv. ‘sive zone’ i zaobići zakon i u biti ‘muljati’ na izborima
što ne bi trebali’. Ipak, ‘nada se da su stranke nešto naučile iz afera i
da će građanima pokazati čiste račune te da će to biti znak
sazrijevanja hrvatske demokracije’, no s obzirom na loše iskustvo,
opreza nikad dosta pa upozorava da ‘nikad ne možemo biti sigurni i da će
mjerodavne institucije reagirati na zloporabe financiranja političkih
stranaka’.
GONG i Transparency International Hrvatske će uoči parlamentarnih izbora
pokušati nadzirati koliko stranke troše na oglašavanje i to usporediti s
njihovim službenim financijskim izvještajima, najavio je Zelić i
podsjetio da je GONG zajedno s TIH-om na prošlim parlamentarnim izborima
2007. utvrdio da je, primjerice, ‘HDZ samo na oglašavanje potrošio 20
milijuna kuna, a iz te su stranke tvrdili da je to ukupno potrošen
novac. Može se reći da su možda zapravo potrošili dvostruko više’.
‘To su bili javni podaci, o tome su pisali mediji, ali DORH i druge
institucije nisu pokrenuli postupke. GONG je mjerodavnim institucijama o
tome slao izvješća, ali očito nije bilo političke volje ili su im ruke
bile vezane da pokrenu postupke’, upozorio je Zelić. Također je
podsjetio i na ‘neriješeni slučaj Milana Bandića iz predsjedničke
kampanje 2009., koji je sam rekao da nije mogao pronaći donatore za
plaćanje 10 milijuna kuna troškova, a javnost ni danas ne zna tko je
financirao njegovu kampanju. Možda su i porezni obveznici grada
Zagreba’.
Sada su pred nama parlamentarni izbori, a iako kampanja službeno još
nije započela, ona već ‘debelo’ traje i mnogi opet, više ili manje
skriveno od očiju javnosti, neki čak i naočigled, kao bogomdan rekvizit
koriste novac poreznih obveznika da bi postigli što bolje vlastite
rezultate u izbornoj utakmici. Neki su, doduše, s obzirom na dužnost
koju obavljaju štićene osobe pa zbog toga imaju pravo koristiti službene
automobile i avione dok okolo neustrašivo i neumorno bacaju kamene
temeljce, pokušavajući svoje očite predizborne aktivnosti zamaskirati u
obavljanje redovitih dužnosti. Drugi pak nisu štićene osobe, ali
postizanje svojih partikularnih interesa u izbornoj utakmici štite i
osiguravaju dijeljenjem novca iz gradskih proračuna građenjem zlatne
teladi i moljenjem krunice što bi valjda trebalo prizvati i pomoć s
neba.
Je li i kako pomoću postojećih ili nekih budućih odredbi moguće spriječiti takve i slične manipulacije, koje su samo dio problema, te
koje su u tom pogledu mogućnosti i ovlaštenja Državnoga ureda za
reviziju i Državnoga izbornog povjerenstva, tražio se odgovor na
briefingu za novinare u organizaciji GONG-a, na kojemu su predstavnici
spomenutih institucija pokazali da su svjesni mnogih dvojbi, ali i da su
uvjereni da na ovim izborima ne bi trebalo biti, ili bar ne kao dosad,
spornih situacija, ako već zbog ničega drugog, onda barem zbog toga jer
su ta pitanja pod povećalom Europske unije, čijim se članom Hrvatska
sprema postati.
Vezano uz korištenje nedopuštenih resursa u vrijeme prije nego li je
kampanja službeno započela, u DIP-u upozoravaju da oni tu ne mogu
reagirati jer predizborna kampanja službeno počinje objavom
kandidacijskih lista, odnosno, kad one postanu pravovaljane, i oni imaju
ulogu nadzornika samo u vrijeme izborne kampanje. Dakle, kameni
temeljci, kipovi i krunice u ‘sivoj su zoni.
Kad je riječ o praćenju
traga novca, u DIP-u ističu da imaju mogućnost ući u trag nelegalnim
transakcijama i da će na njih reagirati ako se pojave. Povod za reakciju
može biti prigovor koji netko dade, no za njega mora pružiti barem
nekakav dokaz sumnje, jer uvijek ima i zlonamjernih prijava, stoga treba
biti oprezan i sve provjeriti. Pokažu li se sumnje opravdanima, DIP
prigovore prosljeđuje DORH-u, koji se time dalje bavi (ili ne bavi).
