Otvoreno pismo

Miliša: Iza povlačenja Zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveučilištima krije se sukob frakcija u SDP-u!

Zadarski sociolog u otvorenom pismu Vladi RH ističe: Bez strategije, vizije i prioriteta u oblastima znanosti, obrazovanja i odgoja dovodi se u pitanje budućnost Hrvatske!

“Prošlotjedni sukob u Vladi
navodno je eskalirao zbog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom
obrazovanju. Vladajući su bez pravog obrazloženja povukli Zakone te se odlučiše
za još “malo konzultacija”.

Sukob je izbio na sjednici Kluba zastupnika SDP-a kada je pomoćnik Ministra, Saša Zelenika predstavio nacrte Zakona iz njegova resora. S njihovim prijedlozima nisu bili suglasni ministar regionalnog razvoja Branko Grčić, ex dekan splitskog Ekonomskog fakulteta i Gvozden Flego, raniji ministar znanosti. Povod za sukobe je bio način financiranja znanstvenog i istraživačkog rada, kao i pitanje kvota na ekonomskim i humanističkim fakultetima, koje su se trebale radikalno smanjiti. Upravo ovo potonje je bio povod Grčićevog sukoba, jer se to ticalo njegova matičnog Fakulteta.

Drugi povod sukoba je bilo zadiranje (u prijedlogu Zakona) u prava sveučilišnih profesora – koji su trebali (prema prijedlogu Zakona)
u mirovinu s navršenih 65 godina starosti. Po tom pitanju tvrdim: Ništa od umirovljenja profesora s 65 godina neće biti jer
su EU birokrati dali naredbu: “Povisite dobnu granicu za umirovljenje svih
zaposlenika na 67 godina, povećajte nultu stopu PDV-a na određene proizvode na
10 posto i racionalizirajte prekomjernu zaposlenost i plaće u javnom sektoru”.
Sve je to hrvatskim vlastima došlo kao imperativ od MMF-a! Ministru Jovanoviću to nije bitno. Važna je
njegova “pozicija” i opet se (samo) medijima obrača: “Sve lobije kojima to ne odgovara i koji priželjkuju moj odlazak moram razočarati. Nikakvih sukoba u SDP-u nema, zaboravivši rečenicu koju je dao drugim medijima: “Moj pomoćnik, dr. Zelenika vrhunski je
znanstvenik i neću dopustiti da sitni stranački interesi u prozivkama osobno
obojenih interesa taštih pojedinaca u bilo kojoj stranci, pa i SDP-u, budu
uzrok njegova odlaska iz Ministarstva…Grčić i Flego me napadaju, ali ja sam u
pravu!”. Ministar je iste (stranačke kolege) prozvao “uskogrudnima i taštima”. Zelenika
je bio konkretniji u izjavi za medije: “Sivim eminencijama ne odgovara
unapređenje sustava. Dok nam golem broj briljantnih mladih odlazi iz zemlje,
njima je samo stalo do prizemnih osobnih interesa. Premijer i Vlada moraju odlučiti
i javno reći da je takvim ljudima došao kraj”. Zelenika je prije svog (novog)
mandata u resornom Ministarstvu zaboravio na svoju raniju izjavu, upućenu mladim
znanstvenicima “da dobro razmisle prije nego što se vrate u Domovinu”.

Kao reakcija na gore
spomenute sukobe, dvadesetak znanstvenika su uputili otvoreno pismo Ministru o
prijedlogu novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, te između
ostalog, istaknuli: “Smatramo da su osobni, grupni i institucijski interesi još
jednom bili nadređeni dugoročnim interesima spomenutoga sustava i hrvatskoga
društva”. Ovdje je znakovito da je Vladinu odluku
povlačenja prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju
Jovanovićevog ministarstva podržao i bivši HDZ-ov ministar Radovan Fuchs. Isti
taj Fuch je svojevremeno, kao ministar, bio poprilično frustriran činjenicom
prolongiranja, za njega tada prioritetnih Zakona.

Premda ministar
Jovanović tvrdi da sukoba u SDP-u nema, čini se da je od samog imenovanja u
latentnom sukobu (i) s premijerom
Milanovićem, a prijepori oko Zakona su tek posljednji u nizu. Jednom dijelu sdepeovaca je dosta Jovanovićevih
najava odlaska, kako će otići ako prosvjetarima budu skinute plaće, sve do
posljednje kako će otići ukoliko njegov zamjenik bude prisiljen podnijeti
ostavku.

Najnovija vijest je, koju prenosi t -portal od 9. listopada je odluka vrha SDP-a da se i
Ministrova zamjenica Marija Lugarić vraća u saborske klupe.
Naivno,
ona to obrazlaže da će raditi isti posao
za dobrobit školstva. Na poziciji gdje je mogla odlučivati, sada će dizati
ručicu, prema partijskoj stezi. Naravno da to ona i vladajući demantiraju, ali
je pravi uzrok promjene u “kadrovskih križaljci” kod aktualnih sukoba i
možebitnog preustroja jednog ministarstva u dva, kao u vrijeme ex premijera
Račana i za mandata ministra Strugara.

Aktualni ministar
Jovanović je ranije davao nekorektne izjave o kolegama u Vladi RH, ulazio u sukobe
kod razračunavanja s Hrvatskom nogometnim savezom, potom sa sindikatima, a
Zakon o visokom obrazovanju i znanosti
su prelili čašu strpljenja na relaciji Premijer- Ministar znanosti,
obrazovanja i športa. Sasvim izvjesno je, da će se zbog svega toga, resor znanosti izdvojiti i pripasti drugom
ministru, moguće kolegi Flegi. Sukobi sada eskaliraju. Zbog svega toga,
Jovanović sve loše kotira među kolegama u SDP-u; tvrdi za Jurarnji list
“zaštičeni” sugovornik iz redova SDP-a.

Podsjećam da
se prof. emeritus dr. sc. Josip Milat među prvima, kao stari član SDP-a, suprotstavio
ministru Jovanoviću (u Školskim novinama od 29. svibnja o. g.): “Načinima
javnog raspravljanja o problemima, potezima i izjavama koje Ministar dnevno
daje za medijima, predstavlja se
mesijanski. Odmah je dao do znanja da i u stilu l’ etat c’est moi, nije spreman
slušati (ni dobronamjerne) savjete”. Hoće li aktualni Ministar reterirati sa
sukobima i/ili obračunima, ostaje da se vidi. Akademska javnost neće šutjeti.To
pouzdano tvrdim!

Sve su to dokazi o
unutarstranačkim frakcijama ili interesnim lobijima unutar SDP-a, s
nesagledivim posljedicama za struku i prosperitet znanosti.

Bez strategije,
sukobi su (tek) posljedica

Ministar Jovanović, od početka mandata, najavljuje
da će obrazovni sustav prilagoditi potrebama tržištu rada, no za to je prvo
potrebna međusektorska dugoročna strategija i vizija Vlade, a koja je izostala.
Ovo ću dokumentirati na kraju kolumne.

U SDP-u ima previše interesnih skupina, kojima nedostaje
strategija, prioriteti i vizija za reforme u obrazovnoj politici. Znanost je ne
samo u Hrvatskoj, nego i “razvijenom” svijetu poligon za stvaranje karijere. “Vani”
toga ima u znatno manjem opsegu. Pogubno je za razvoj znanosti kada se sve
podređuje formalnim titulama, napredovanju, pripadnosti političkim strukturama,
nepotizmu… Isti obrazac u znanosti kao i u politici.

Ovi sukobi dolaze uoči (najavljenog) velikog prosvjeda,
ovog četvrtka, 11. listopada zbog rastućeg nezadovoljstva najnovijim potezima Vlade
RH. Vladajuće kao da ne interesiraju
alarmantni podatci sve većeg broja viskokoobrazovnih koji odlaze iz Domovine, da
je 11 posto pučanstva bez ikakve škole, da 39 posto ima završenu samo opučku školu. Umjesto da ponude stategiju izlaska iz krize školstva, Vlada(jući) prosvjetarima smanjuju (ispodprosječne) plaće, a ministar Jovanovć za to (sada) proziva čelnike sindikata!

Bez strategije, vizije i prioriteta u oblastima znanosti i obrazovanja dovodi se u pitanje budućnost Hrvatske. To isto radi ova spdepeovska
Vlada koja je prije izbora obećavala više sredstava za obrazovanje i znanost,(deklarativno)
tretirajući obrazovanje i znanost kao glavnu “polugu razvoja društva”. Hoće li se sada osvećivati znanstvenicima koji upućuju na sve te
deformacije? O tome ću izvijestiti javnost.

Ministru Jovanoviću sam (meilom)
u veljači ove godine poslao svoju viziju strategije za razvoj znanosti,
obrazovanja i odgoja djece i mladih.
Naglasio sam, (u svom Programu na sedam
kartica teksta) da treba prilagoditi hrvatsko školstvo i znanost potrebama
gospodarstva te socijalnoj i demografskoj «karti» države, da su promjene su proces koji treba biti iniciran od
predškolskih i školskih ustanova do ustanova visokog obrazovanja, a ne (kao do
sada) da to bude politički događaj, iniciran od resornog Ministarstva. Tek
nakon šire javne rasprave treba donijeti Strategiju i prioritete iz područja znanosti,
obrazovanja i odgoja. To je put kod donošenja svih zakona, a osobito urgentno
potrebnih novih zakona o visokom obrazovanju, sveučilištima i znanosti.

Definiranje obrazovnih promjena i strategija razvoja nužno je simultano
usuglasiti s prijedlozima stručnjaka, predstavnicima poslodavaca i sindikata,
akademske, školske zajednice te izvršne ili zakonodavne vlasti. Sve je to do
danas izostalo. Naglasio sam (u istom meilu) da se Bolonjska reforma treba temeljito preispitati i – eventualno – dokinuti. Istaknuo sam, pored inih prijedloga, da treba izraditi elabort o kvaliteti visokoškolskih institucija, kako upisne kvote na većini sveučilišta i visokih učilišta ne odgovaraju strategijama razvoja društvene sredine i/ili potrebama tržišta rada. Naglasio sam da je prioritet poboljšanje društvenog i materijalnog položaja učitelja i profesora te uvjeta rada u svim ustanovama odgoja i obrazovanja jedan od strateških zadataka Ministarstva, kako treba povećati izbornu i
fakultativnu nastavu, a smanjiti obvezne predmeta u osnovnim i srednjim školama…

Uvesti obvezno devetogodišnje obrazovanje, odrediti rok do kada sve škole u RH trebaju
raditi u jednoj smjeni, poticati osnivanje centara za mlade, centre za nadarenu
djecu i mlade, škole odgovornog roditeljstva, u svim županijama otvoriti
Poliklinike za zaštitu djece od nasilja i na razini države imati najmanje tri
kampa za djecu i mlade ovisnike o trima ekranima… To su tek neki od mojih
prijedloga upućenih Ministru, na koje mi je odgovorio njegov savjetnik 20.
veljače, gosp.Ivan Milanović Litre: “Dio Vaših prijedloga koji predstavljaju
iskorak i novinu za sustav posebice ćemo razmotriti, a za dio njih, kao što i
sami pretpostavljate, nužna je međuresorna suradnja na razini nekoliko
ministarstva”. U toj rečenici je implicirano
sve: I u ovoj vladi ne postoji suradnja
ili nikakva koordinacija! Kao da su pitanja mladih i socijalne politike izvan
resora znanosti i obrazovanja.

Kako vlada
može vladati, a da nema okvirne smjernice za razvoj strategije iz znanosti,
obrazovanja i politike prema mladoj
generaciji? Jesu li to birokratsko-autistično odvojeni segmenti koji pripadaju
različitim resorima, bez nužne koordinacije i s kojim posljedicama? Moj odgovor
je pozitivan. Neka me demantiraju.”

Iz naše mreže
Povezano
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@ezadar.hr ili putem forme Pošalji vijest