“Rekonstrukcija Vlade, nakon pada kreditnog
rejtinga- nije opcija”, izjavio je u razgovoru za Media servis
potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske
unije Branko Grčić.
“Već smo poduzeli neke aktivnosti da ojačamo rad Vlade”, kaže Grčić.
“U smislu jačanja koordinacije svih ovih poslova koje trebamo
napraviti, prije svega reforme i pokretanje novih investicija. Mislim da
ljudi koji će to i dalje raditi, voditi i koordinirati, već do sada su
imali određene rezultate i ne vidim razloga da dolazi do bilo kakve
rekonstrukcije u ovom trenutku. Mi ćemo se naravno ovih dana pripremiti
kako bi s početkom nove godine i sa svim tim projektima krenuli puno
brže i odlučnije nego što je to eventualno bilo u ovom razdoblju u 2012.
godini”, istaknuo je Grčić, koji pojašnjava i kako unatoč negativnim
prognozama Hrvatskoj nije onemogućen plasman obveznica na inozemnom
tržištu.
“Pitanje je samo po kojoj cijeni bi te obveznice bile plasirane. Zato
postoje ideje da se u narednom razdoblju iz više potencijalnih izvora
pribavi novac koji je potreban za refininanciranje dugova u idućoj
godini”, naglašava Grčić.
Potpredsjednik Vlade kaže i kako sada na naplatu dolaze svi oni
problemi koji su stvoreni od 2008. godine do danas kada je zaduživanje
države “eksplodiralo”.
“Tu je prije svega preuzimanje dugova brodogradnje, zdravstvenog
sustava i dvije milijarde su dugovi za isplatu duga umirovljenicima.
Upravo ta činjenica je opteretila javne financije i posebno kroz ogromne
kamate, tako da bi kamate u 2013. godini bile čak za tri milijarde kuna
veće i to je naravno bio razlog zašto je bilo jako teško sklopiti i
sastaviti proračun za 2013. godinu i razlog prije svega da su ovakve
reakcije rejting agencije”, poručio je Grčić.
Ponovio je da su uštede morali planirati u proračunu za 2013. godinu i to oko dvije milijarde kune na plaćama.
“Ali nismo spremni više srozavati standard građana jer znamo da ako
režemo potrošnju nije moguć gospodarski oporavak”, napominje Grčić.
“To je jedan zatvoreni krug. Ako režete i smanjujete potrošnju,
nemate gospodarski rast. Ako nemate gospodarski rast nemate punjenje
proračuna i onda opet morate nešto rezati. Možda ćemo platiti kamate u
narednom razdoblju više, međutim mi moramo održati određenu razinu
potrošnju. Jedino ono što eventualno još možemo u ovom trenutku
korigirati su planirana razina kapitalnih ulaganja. Dakle, na određeni
način žrtvovati dio projekata, a da bi deficit države u idućoj godini
sveli u ono što bi bili prihvatljiviji okviri”, rekao je Grčić.
Na potrebu dolaska MMF-a, Grčić kaže da se o tome priča već posljednjih pet godina, odnosno otkada smo u krizi.
“MMF je uvijek opcija, ali dok god imate snage, želje, volje i načina
da upravljate sustavom vlastitim snagama, a ova Vlada procjenjuje da
još uvijek ima prostroa za to, mislim da se još uvijek nikakvi aranžmani
s MMF-om neće dogoditi. To s druge strane ne znači da mi ne vodimo
razgovore s MMf-om oko onih bitnih makroekonomskih uvjeta koji su nužni
da bi se osigurala stabilnost našeg monetarnog sustava, ali i da bi se
stvorile pretpostavke za gospodarski oporavak i rast”, poručuje Grčić.
Ističe i da je Vlada na ovo bila spremna te da su izlaz nove
investicije i reforme, projekti u javnom sektoru, bolji i veći
korištenje EU fondova, poboljšanje poslovne klime kako za domaće tako i
za strane ulagače i poduzetnike, kao i nastavak i ubrzavanje nekih
ključnih reformi.
“I u onom dijelu koji određuje konkurentnost u gospodarstvu i u onom
koji definira veću efikasnost svih sektora u području socijale. A to
znači i zdravstva, mirovinskog sustava i socijalnih potpora. Sve ono
gdje bi htjeli uvesti više reda. Tako da recimo u socijalnom sektoru
potpore dolaze doista do onih građana koji ih najviše trebaju i
zaslužuju”, zaključuje Grčić.
