Sindikat umirovljenika Hrvatske priopćio je
da od Ministarstva socijalne politike i mladih traži hitno pokretanje
inicijative za uvođenje tzv. državnih potpora za sve osobe starije od 65
godina koje ne primaju mirovinu ni po kojem osnovu, i to tek kao jednu
od početnih mjera za borbu protiv siromaštva.
Ističu da je takvu naknadu pod nazivom ‘socijalna
mirovina’ planirala uvesti još Račanova vlada, da bi HDZ-ova
konkretizirala kako bi bila namijenjena starijima od 65 godina,
socijalno potrebitima te koji žive u Hrvatskoj 30 godina.
Dodaju da se u Planu 21 jamči donošenje zakona kojim će takve
mirovine biti omogućene, a da je u izvještaju koji je Ministarstvo
socijalne politike krajem prošle godine uputilo Europskoj komisiji
naglašeno kako takve mirovine do daljnjega neće biti uvedene ‘zbog
značajnog problema što postoji vrlo mala razlika između minimalne
penzije i socijalne pomoći za starije koja je povećana na 600 kuna’.
“Takvo besmisleno obrazloženje moglo je samo nasmijati europske
činovnike, a rastužuje Sindikat umirovljenika Hrvatske. Prvo, pri
uvođenju takvog novog socijalnog prava treba izbjeći riječ ‘mirovina’
jer se one kod nas temelje na uplatama doprinosa, a starosna potpora bi
išla iz proračuna. Drugo, uopće se ne može uspoređivati mirovine stečene
radom sa socijalnim potporama kao mjerom borbe protiv siromaštva”,
ističe u priopćenju Sindikat umirovljenika.
Ističu da u Hrvatskoj prema posljednjem popisu stanovništva živi 120
000 osoba starijih od 65 godina koje ne primaju mirovinu. Socijalnu
pomoć u kategoriji ‘odrasle potpuno radno nesposobne osobe koja nisu
umirovljenici’ prima 17 000 osoba, pa bi onda broj onih koji su stariji
od 65 godina i redovito primaju socijalnu pomoć bio minoran.
Naglašavaju da u uvjetima kada dnevno rastu cijene, naše se
‘socijalno ministarstvo’ ne bavi borbom protiv siromaštva, nego
prvenstveno borbom protiv prevara u socijalnom sustavu.
Poručuju da resorno Ministarstvo u prvoj godini vladanja nije
pokazalo nimalo senzibiliteta za stariju populaciju, koja je zapravo
najveća ranjiva skupina izložena riziku od siromaštva i socijalnoj
isključenosti. U svojoj unutarnjoj organizaciji fokusira se na djecu,
mlade i obitelj, te tzv. odrasle osobe.
“I to je dovoljan dokaz o izostanku ikakve strategije za sprječavanje
i saniranje siromaštva među starijim osobama, po kojemu je Hrvatska u
vrhu europske ljestvice (odmah iza Bugarske). Međutim, to je
Ministarstvo u 2012. učinilo sve suprotno: ukinulo do tada kvalitetno
uspostavljen dijalog s udrugama koje zastupaju interese starije
populacije, ukinulo im simbolične programe pomoći starijima (volonterska
skrb i pravna pomoć)… Jedino je proveden EU program uz godinu aktivnog
starenja, kad je troje starih proglašeno “naj-seniorima” te im je
omogućeno financiranje jedne od aktivnosti ‘Generacijskog okupljanja’
(npr. organizacija nekog društvenog događanja poput plesa, jednodnevnog
izleta, sportskog i sl.) po izboru pobjednika. Bravo, ministrice. Bilo
bi smiješno da nije tužno”, poručuju iz Sindikata umirovljenika.
