
EU fondovi nisu vreća bez dna. Sustav je vrlo kompliciran, ispunjavanje uvjeta je prilično rigorozno pa mnogi odustaju od same pomisli da apliciraju za novac iz Fonda.
Mnogima je taj sustav još nepoznanica, pa je danas predstavljen i prigodan strip koji pojednostavljuje cijelu priču. No pitanje je li i koliko Hrvatska spremna za EU fondove.
Ako je vjerovati predsjedniku Hrvatske gospodarske komore Nadanu Vidoševiću, nedovoljno. “Pitali su me nedavno kako će to Hrvatska koristiti. kako sad stvari stoje čini mi se da nećemo biti ni Bugari ni Rumunji, ali čini mi se da nećemo biti ni Poljaci. Ali sve što bi trebali napraviti jest da se približimo Poljacima kada je u pitanju korištenje kohezijskih fondova”, rekao je Vidošević.
A Hrvatskoj će u drugoj polovici ove godine, iz kohezijskih fondova, na raspolaganju biti 450 milijuna eura. Iduće godine taj bi se iznos trebao povisiti na milijardu eura. Preduvjet korištenju tih sredstava je izrada strateških dokumenata koji definiraju korištenje EU fondova za razdoblje 2014. – 2020. Uz to, potrebno je pripremiti dovoljan broj projekata koji će se kandidirati za navedena sredstva, a treba osigurati i novac za njihovo financiranje. Sve su to veliki izazovi za Hrvatsku, o čemu je danas održana i panel rasprava na tu temu, u organizaciji HGK i Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Da će biti teško potvrdila je i prva potpredsjednica Vlade i ministrica Vesna Pusić, koja upozorava da je od 1. srpnja lagodnom načinu poslovanja – došao kraj.
“Posao svih nas je da iskoristimo ono što znamo, što smo u cijelom procesu naučili, da iskoristim novu fazu u kojoj možemo utjecati na formiranje i formuliranje pravila, ali i da iskoristimo pamet koju imamo. Možda ona nije jako koncentrirana, jer je porazbacana nešto po akademskoj zajednici, nešto po poslovnoj zajednici, nešto po državnoj upravi, ali je ima”, rekla je Pusić koja ističe kako je korištenje europskih fondova politika čistih računa.
“To nije katkad idealno kao što se nama čini, ali je puno bolje nego što je bila naša tradicija i naš način razmišljanja. I za nas je s tog stajališta korištenje europskih fondova dodatni plus”, ističe Pusić.
Među gospodarstvenicima vlada veliki strah, tvrdi Vidošević, upozoravajući kako će 2014-ta godina biti iznimno teška. Smatra da će pritisak stranih kompanija koje već djeluju na našem tržištu biti ogroman.
“Mi moramo definirati vlastite interese i njima ih sučeljavati, što je nama dosad bila slabost. Ako promatrate probleme naše investicijske politike onda ćete shvatiti da onamo gdje su stranci pokazali svoj deklarirani interes, tamo su i privatizirali u Hrvatskoj. Tu nije bilo nikakvih prepreka, no korupcije ni neefikasni administrativni aparat. Ali tamo gdje je trebalo privući tzv. Greenfield i Brownfield investicije, tamo gdje smo trebali biti konkurentniji od jednog Čeha ili Mađara, tamo smo padali na ispitu”, rekao je Vidošević.
Hrvatska se dosad nije uspjela strateški odrediti, no zahvaljujući ulasku u EU, sad ćemo to morati silom prilika, tvrdi Vidošević, što nam može biti samo plus. Plus će svakako biti i strip koji su danas predstavili u info centru europske delegacije u Zagrebu, a čiji je cilj na jednostavan, svima razumljiv način ispričati priču o tome što su zapravo europski fondovi, pojašnjava direktorica tvrtke koja je osmislila projekt, Ana Fresl.
“Nastojali smo smanjiti rječnik kojim govorimo u stripu, nastojali smo teme učiniti jednostavnima, nastojali smo likove učiniti takvima da se ljudi mogu poistovjetiti s njima”, kaže Fresl.
Sve priče koje su stripu napravljene su po stvarnim projektima i natječajima koji su financirani u predpristupnom razdoblju iz programa IPA. Publikacija je besplatna i od danas je dostupna na web stranici www.pjr.hr.



