Danas se u Berlinu održava
konferencija o zapadnom Balkanu na kojoj će sudjelovati predsjednici
država i vlada te ministri vanjskih poslova i gospodarstva šest
zapadnobalkanskih zemalja, te čelnici Europske komisije, Njemačke,
Austrije, Hrvatske i Slovenije koji će pokušati potaknuti nove impulse u
produbljivanju međusobne suradnje zemalja na europskom jugoistoku.
“Nakon što je njemačka kancelarka Angela Merkel u srpnju u
Dubrovniku sudjelovala na susretu šefova država i vlada zemalja zapadnog
Balkana u sklopu procesa Brdo-Brijuni, sada će zajednički s ministrom
gospodarstva Siegmarom Gabrielom i ministrom vanjskih poslova
Frank-Walterom Steinmeierom ugostiti šefove vlada, ministre vanjskih
poslova i ministre gospodarstva šest zemalja zapadnog Balkana te i
Hrvatske i Slovenije”, stoji u priopćenju njemačke savezne vlade.
Hrvatsko izaslanstvo u Berlinu predvodit će premijer Zoran Milanović.
Svrha te inicijative je, kako nadalje stoji u priopćenju, u
razdoblju od nekoliko godina uhvatiti se u koštac s otvorenim pitanjima u
regiji i dati nove impulse koji bi vodili rješavanju tih otvorenih
pitanja.
“Pritom se prije svega radi o jačanju i podršci međusobne
suradnje zemalja u regiji”, stoji u priopćenju. Na konferenciji će
također biti riječi i o približavanju Europi, kako politički tako i
gospodarski, ali s posebnom pozornošću na pitanje pravne države. Pritom
je ponovljen dosadašnji njemački stav o približavanju zemalja regije
Europskoj uniji. “Njemačka stoji iza obećanja glede europske perspektive
za sve zemlje zapadnog Balkana”, stoji u priopćenju.
Konferencija počinje ujutro sastankom resornih ministara u
Ministarstvu gospodarstva na kojem će, nakon uvodne riječi njemačkog
vicekancelara i ministra gospodarstva Siegmara Gabriela, biti održane
dvije rasprave o temi “Energija, tehnologija i infrastruktura –
gospodarska suradnja u regiji” te “Poticanje zapošljavanja, srednjeg
poduzetništva te investicija”.
Popodne njemačka kancelarka u svom uredu na radnom sastanku
prima predsjednike država i vlada zapadnog Balkana te i Austrije,
Hrvatske i Slovenije.
Ministre vanjskih poslova primit će njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier.
Navečer je na programu radna večera u nazočnosti predsjednika
Europske komisije Josea Manuela Barrosa, čime se i završava jednodnevna
konferencija.
Hrvatsku će osim Milanovića na konferenciji predstavljati prva
potpredsjednica vlade i šefica diplomacije Vesna Pusić, koja će biti na
sastanku ministara vanjskih poslova, te ministar gospodarstva Ivan
Vrdoljak, koji je u najavi konferencije rekao da je ovo odlična prilika
da se Hrvatska predstavi kao energetski i gospodarski lider u regiji i
privuče strana ulaganja te da s njemačkim tvrtkama razgovara o
realizaciji projekata poput LNG-a, eksploatacije nafte i plina u Jadranu
i na kopnu, te novih projekata HEP-a.
Uoči konferencije, Bavarska radio-televizija ustvrdila je kako
se konferencija održava u trenutku kada je građanima Njemačke dosta
proširenja i kada se zemlje zapadnog Balkana spominju uglavnom u
negativnom kontekstu vezanim uz ogroman porast broja potražitelja azila
iz ovih zemalja.
“Nade svih zemalja Balkana su usredotočene na gospodarski
najjaču zemlju Europske unije. Angela Merkel je svjesna toga da obećanje
ovim zemljama o ulasku u Europsku uniju birače kod kuće zastrašuje. No
ni Njemačka se ne angažira bez primisli na vlastitu korist. Balkanski
ratovi ne leže tako davno u prošlosti, a gospodarski gledano ulazak tih
zemalja u Europsku uniju pruža mogućnosti za investiranje i otvaranje
novih tržišta. Na kraju krajeva se radi i o strateškoj odluci stvaranja
konkurencije utjecaju Rusije, Turske i nekih arapskih zemalja na zemlje u
regiji”, zaključuje Bayerische Rundfunk.
Tri dana prije berlinskog skupa premijer Milanović je u Cavtatu
ugostio kolege iz Albanije, BiH i Crne Gore, Edija Ramu, Vjekoslava
Bevandu i Mila Đukanovića. Razgovaralo se o suradnji i mogućim
zajedničkim projektima, a posebna je pozornost posvećena budućoj
Jadransko-jonskoj autocesti. “Projekt jadransko-jonske autoceste
zajednički je interes svih četiriju država koji još uvijek nije
ostvaren, a važan je i za Hrvatsku kao jedan kontinuitet pravca koji
povezuje ovu regiju i za Crnu Goru i za Albaniju, i za BiH, ali i za
Kosovo”, kazao je Milanović po završetku radnog sastanka.
Pažnju medija posebno je privukla navodna odluka da buduća
Jadransko-jonska autocesta od Ploča prema jugu najvećim dijelom prolazi
kroz BiH, odnosno istočnom Hercegovinom, i tako zaobiđe Dubrovnik.
Ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine Damir Hadžić u
srijedu je potvrdio da takva suglasnost postoji. Dubrovačko zaleđe i sam
Dubrovnik u tom bi slučaju s autocestom bili povezani posebnim
odvojcima. No hrvatski ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić istaknuo je
u srijedu kako će se na pitanje kuda će prolaziti trasa
Jadransko-jonska autocesta moći odgovoriti tek za petnaestak godina,
nakon što budu provedene sve studije izvedivosti, zaštite okoliša i
druge.
