Sindikati su danas unaprijed odbacili Vladinu najavu da bi se kroz
uvođenje reda u sustav dodataka na plaće moglo smanjiti masu za plaće u
javnim i državnim službama.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih
sindikata Krešimir Sever rekao je da Vlada već neko vrijeme priprema
teren za rezanje prava zaposlenih u javnom sektoru i govori o viškovima
“koje nitko nije utvrdio”.
“Stječe se dojam da u javnom sektoru rade sami paraziti kojih je
previše, ništa ne rade, a primaju goleme plaće i dodatke. Istina je,
međutim, drugačija. Veliki dio zaposlenih prima plaće koje ne dosežu ni
prosječnu plaću od 5.500 kuna, pa se upravo kroz dodatke uspjelo postići
da budu koliko-toliko pristojne”, kaže Sever.
U javnim i državnim službama i javnim poduzećima postoje vrlo
jasni kolektivni ugovori koji uređuju sva prava, pa tako i prava na
dodatke. Umjesto ukidanja, dodaci bi trebali biti sastavni dio plaće,
poručuje Sever.
Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić naglasio je
kako je kroz šest godina ekonomske krize cijena rada u javnim i državnim
službama pala za 20 posto.
Ekonomska politika
Gdje je granica za odricanja zaposlenih u javnom sektoru, pita
Ribić koji tvrdi da su javni i državni službenici već dali dovoljan
doprinos izlasku iz krize. “Očito nešto nije u redu s ekonomskom
politikom koja se oslanja na rezanja, a ne daje rezultate”, rekao je.
Ribić smatra da problem nisu javne i državne službe, u kojima
nema dovoljno ljudi, već javna poduzeća i lokalna uprava, gdje postoji
značajan višak zaposlenih, a glavni su uzrok nekonkurentnosti hrvatskog
gospodarstva.
Čelnik Sindikata državnih službenika i namještenika Hrvatske
Boris Pleša podsjeća da su njegovim članovima ove godine već ukinuti
dodaci od 4,8 i 10 posto na godine staža, pa ne vidi prostora za daljnje
smanjenje.
Preostali dodaci odnose se na posebne uvjete rada koje primaju
policajci, inspektori i zatvorski službenici. Ti dodaci nisu definirani
kolektivnim ugovorom, već Vladinom uredbom, pa se mogu ukinuti bez
izmjena ugovora.
Pleša zasad nije htio govoriti o mogućnosti štrajka ako Vlada
ukine te dodatke, rekavši da će pričekati daljnji razvoj situacije.
Gospodarski uvjeti bez značajne promjene
Iz prosvjetnih sindikata poručuju da nisu spremni na bilo kakvo
smanjenje plaća. Predsjednik Nezavisnog sindikata srednjih škola
Branimir Mihalinec tvrdi da se u sustavu srednjeg školstva više nema što
rezati i podsjeća da su kolektivni ugovor potpisali u svibnju, otkad se
gospodarski uvjeti nisu značajno promijenili.
Sanja Šprem iz Sindikata hrvatskih učitelja napominje da su
kolektivni ugovor potpisali u travnju i ističe da učitelji nisu spremni
ni na kakve ustupke na račun svojih ionako preniskih plaća.
Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi
Hrvatske Spomenka Avberšek kaže da je nedavno Ministarstvo zdravlja
predložilo početak pregovora o izmjenama kolektivnog ugovora kojima bi
se ukinuli dodaci od 4, 8 i 10 posto, bez kojih su ostali svi u javnim i
državnim službama osim zaposlenih u zdravstvu.
Avberšek će na pregovore pristati, ali kaže da ne zna kako će
oni završiti i o čemu će se raspravljati. Ništa se ne može mijenjati dok
je postojeći kolektivni ugovor na snazi, poručuje Avberšek.
Predsjednik Hrvatske udruge sindikata Hrvatske Ozren Matijašević
priznaje da je trošak javnog sektora već dugo neodrživ za hrvatsko
gospodarstvo, ali smatra da je Vladino “derogiranje socijalnog dijaloga”
pogrešno.
“Umjesto da se trošak javnog sektora svede u realne okvire,
umjesto strukturnih reformi i racionalizacije javnog sektora, rezanja
administrativnog aparata i političkih struktura u jedinicama lokalne
samouprave, ruše se socijalna prava i kolektivni ugovori, koji se na taj
način pribijaju na stup srama”, rekao je Matijašević.
