
Vladin prijedlog izmjena Kaznenog zakona kojim se, među ostalim,
preciznije definira kazneno djelo sramoćenja i uvodi nezastarijevanje
teških ubojstava, naišao je danas na jednodušnu potporu saborskog Odbora
za pravosuđe.
Ministar pravosuđa Orsat Miljenić uvodno je
kazao da je Vlada, vezano u kazneno djelo sramoćenja, našla ravnotežu
između prijedloga “ne dirajte ništa” i “ukinite sve”.
Obrazložio je da je predložena dopuna razloga za isključenje
protupravnosti te da sramoćenje koje se počini u javnom interesu ubuduće
neće biti kazneno djelo.
Hrvatsko novinarsko društvo ranije je zatražilo potpuno brisanje
kaznenog djela sramoćenja iz prijedloga izmjena Kaznenog zakona,
tražeći potpunu dekriminalizaciju kaznenih djela protiv časti i ugleda,
dakle – i sramoćenja i uvrede i klevete.
Kad je riječ o nezastarijevanju teških ubojstava, ministar je
danas naglasio da se predložene izmjene donose “pro futuro”, odnosno da
se odredba o nezastarijevanju neće moći primijeniti na ubojstva koja su
već pala u zastaru, a da se retroaktivna primjena može osigurati jedino
izmjenom Ustava. “Izmjenama zakona šaljemo određenu poruku, no može nam
se dogoditi da netko dođe i prizna da je nekog ubio, a da mu ne možemo
ništa jer je ubojstvo palo u zastaru”, upozorio je Miljenić.
Naglasio je i da predložene izmjene donose bolju zaštitu
nastavnika, liječnika i sličnih službi, budući da će se prijetnje i
prisila prema njima ubuduće goniti po službenoj dužnosti. “Do sada smo
slali krivu poruku – nađi odvjetnika pa se sam brani, no od sada će to
za njih raditi država”, poručio je Miljenić.
Članovi Odbora suglasni su da je Vladin prijedlog našao pravu
mjeru između interesa javnosti i zaštite časti i ugleda pojedinca, kad
je riječ o kaznenim djelima protiv časti i ugleda.
“Posebno mi je drago što se nije odustalo od zaštite časti i
ugleda, koji su, uz život, najvažnije ljudsko dobro”, rekla je Ingrid
Antičević Marinović (SDP).
SDP-ov Peđa Grbin posebno je pohvalio odredbu o nezastarijevanju
teških ubojstava. Istaknuo je da je Europski sud u jednom predmetu
protiv Hrvatske ukinuo amnestiju i utvrdio da se u tom slučaju ne može
primijeniti ni zastara, jer se radi o teškom kaznenom djelu. “Trebamo
razmisliti o ustavnom ukidanju zastare za teška ubojstva, jer nam je
presuda Europskog suda dala do znanja da takvo što ne bi smatrali
nedopuštenim”, protumačio je Grbin.
Zakonsko nezastarijevanje teških ubojstava podupire i HDZ-ov
Vladimir Šeks, koji je, međutim, podsjetio da retroaktivna primjena te
odredbe kroz ustavne promjene nije prošla “iz poznatih razloga”.
Podsjetio je da je HDZ predlagao da se u Ustavu posebno apostrofira
nezastarijevanje zločina počinjenih u vrijeme jugoslavenskoga
socijalističkog režima, što vladajući nisu prihvatili.



