Saborski zastupnici oštro su u četvrtak osudili potez srbijanskog
predsjednika Tomislava Nikolića koji je Bunjevcima u Vojvodini donirao
udžbenike na ćilirilici i od hrvatskih vlasti zatražili da jače ustraju
na poštivanju prava Hrvata u Srbiji u kontaktima sa srbijanskim vlastima
i u pregovorima Srbije s EU-om.
Nikolić je nedavno donirao
ćirilične udžbenike Bunjevcima u Vojvodini, koji se većinom izjašnjavaju
kao Hrvati i imaju pravo na udžbenike na latinici.
Na kritike iz Zagreba da se radi o politici asimilacije Hrvata,
kasnije je odgovorio da Bunjevci nisu Hrvati nego posebna manjina.
Članovi saborskog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske osudili su i
postupak gradonačelnika Subotice koji je zabranio održavanje znanstvenog
skupa o Bunjevcima u gradskoj vijećnici ocijenivši to dokazom da
“Hrvati u Vojvodini nemaju nikakva prava”.
“Vlada, ministarstvo vanjskih i europskih poslova i predsjednik
Republike moraju u svim kontaktima inzistirati na jasnim stavovima oko
prava hrvatske nacionalne manjine u Srbiji. Dok god se to ne bude
događalo, događat će se nažalost pokušaji asimilacije koji traju već
jako dugo”, izjavio je predsjednik odbora Ivan Šuker.
“Kome to u Hrvatskoj nije jasno, valjda im je to sada Nikolić
svojom gestom, čistim pokušajem asimilacije, otvorio oči”, istraknuo je
Šuker, zastupnik oporbenog HDZ-a.
I SDP-ovci smatraju da je u Srbiji na djelu asimilacija Hrvata, osobito opasna ako je provodi predsjednik države.
Napad na nacionalni identitet
“Ako srpskoj zajednici u Hrvatskoj ne odričemo pravo na njihov
jezik, onda imamo pravo tražiti da ta prava imaju Hrvati u Srbiji”,
istaknuo je Ivo Jelušić, a Ivana Krivec drži da se radi o “napadu na
nacionalni identitet Bunjevaca koji se većinom izjašnjavaju kao Hrvati”.
Oko 16.500 Bunjevaca u Srbiji, okupljenih oko Bunjevačkog
nacionalnog vijeća, niječu hrvatsku pripadnost ističući kako su
autohtona etnička skupina, dok se većina Bunjevaca u Bačkoj deklariraju
kao Hrvati.
No, vlast i oporba ne slažu se oko toga je li službeni Zagreb
ispravno reagirao na Nikolićev potez. Dok HDZ zamjera da je reakcija
zakašnjela i mlaka, SDP drži da vlada čini sve za zaštitu manjinskih
prava Hrvata.
“Vlada, ministarstvo i predsjednik prvi su korak propustili.
Prvi put kada je trebalo reagirati tijekom screeninga pregovaračkih
stajališta Srbije oni nisu reagirali, a moraju reagirati”, istaknuo je
Šuker.
Jelušić, pak, smatra da podjela na Hrvate i Bunjevce traje već
dugo i nije počela s aktualnom vladom, a Krivec je sretna što Hrvati u
Srbiji unatoč problemima uspijevaju očuvati identitet, zahvaljujući među
ostalim pomoći iz hrvatskog proračuna koja je 2013. iznosila oko
600.000 kuna.
Pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova Željko Kuprešak
odbacio je kritike da vlada vodi “alibi” politiku i ustvrdio da je na
svakom susretu sa srbijanskom stranom isticala pitanje hrvatske manjine.
Priznaje, ipak, da u tome nije posve uspjela.
“Pritisci, razgovori, objašnjavanja…koristili smo sve
mehanizme. No, nismo u tome uspjeli, jer srpska strana to nije
prihvaćala, izigravala je ono što je obećala, od bivšeg predsjednika
(Borisa) Tadića i premijera Ivice Dačića do današnjeg predsjednika vlade
Aleksandra Vučića”, rekao je Kuprešak.
Na nerazmjer u izdvajanju iz hrvatskog, odnosno srbijanskog
proračuna za manjine upozorio je HDZ-ov Ante Babić koji je iznio podatak
da je srpska nacionalna manjina u Hrvatskoj 2013. dobila 32,8 milijuna
kuna, dok je Demokratskom savezu Hrvata u Vojvodini iz srbijanskog
proračuna doznačeno 1,3 milijuna kuna.
“O kojem mi to reciprocitetu govorimo? Kakva je to politika
vlade prema hrvatskoj nacionalnoj manjini”, upitao se Babić i predložio
da Zagreb ne izdaje putovnice Bunjevcima koji se ne izjašnjavaju kao
Hrvati.
Već tri godine bez sastanka odbora za manjine
Oporbeni zastupnici zamjerili su vladi i što se već tri godine
nije sastao hrvatsko-srbijanski odbor za manjine koji nadzire provedbu
međudržavnog sporazuma o manjinama iz 2004.
Predstavnici vlade su krivnju pripisali srbijanskoj strani koja
“raznim izgovorima” odgađa sastanak, pa je upitno hoće li se odbor, kako
je zakazano, sastati 16. i 17. listopada u Zagrebu.
Tema sjednice odbora bio je i odnos HTV-a prema izborima u BiH u
listopadu, a zastupnici su nacionalnu televiziju jednoglasno pozvali da
na izbore u susjednu zemlju pošalje dodatne novinarske i snimateljske
ekipe te emisiju “Pogled preko granice” vrati u gledaniji termin na
prvom programu.
Iako su svi zaključci na kraju doneseni jednoglasno, početak
sjednice ukazivao je da se možda neće niti održati. Vladajući su Šukeru
zamjerili da je sjednica nepripremljena i da HDZ njome pokušava
prikupiti političke bodove, dok su oporbeni zastupnici optužili
vladajuće da su produžena ruka vlade koja vodi politiku nezamjeranja
Srbiji.
“U izvršnoj vlasti vlada zavjet šutnje i nezamjeranja prema
Srbiji i predsjedniku Nikoliću, a produžena ruka te vlasti su neki u
odboru koji traže skidanje tih točki s dnevnog reda”, rekao je HDSSB-ov
Boro Grubišić.
“Ne smatramo da su točke nepoželjne. Hrvati izvan Hrvatske su
naš nacionalni interes i nikome nije sporno da su to važne teme, ali na
temelju relevantnih činjenica”, uzvratila je Krivec, zastupnica SDP-a
koja je na kraju glasovala za Šukerov prijedlog zaključaka.
