Latvija će na parlamentarnim izborima u subotu vjerojatno
ponovno izabrati vladajuću koaliciju desnog centra u svjetlu pojačanih
napetosti s Rusijom, njihovim bivšim komunističkim vladarom.
Premijerka Laimdota Straujuma zauzela je čvrsto stajalište prema
Moskvi zbog njezine politike u Ukrajini, povećavši izdvajanja za obranu
i zahtijevajući zajedno s Estonijom i Litvom veću nazočnost NATO-a u
regiji.
Među njezinim glavnim protivnicima na izborima su tradicionalno
proruska stranka Sloga, koju podržavaju etnički Rusi koji čine otprilike
četvrtinu od ukupno dva milijuna stanovnika.
“Mislim da ćemo najvjerojatnije imati istu koaliciju desnog
centra kao i sada. A glavni razlog za to je ruska agresija u Ukrajini”,
rekao je Andis Kudors, izvršni direktor Centra za istočnoeuropske
političke studije. “Latvijske stranke teško će uvjeriti glasače zašto bi
stupile u koaliciju sa Slogom koja ne osuđuje dovoljno rusku agresiju.”
Anketa SKDS-a pokazala je da će 32,5 posto birača glasovati za
sadašnju vladajuću koaliciju, a 27,5 posto za oporbu, koju čine Sloga i
nova ljevičarska stranka “Za Latviju od srca”. Neodlučno je ili ne
namjerava glasovati 30,4 posto birača. Druge ankete imale su slične
rezultate.
Rusija, važan latvijski trgovinski partner, zastrašuje tu zemlju
sve češćim pomorskim vježbama i preletima vojnih zrakoplova u blizini
kopnene i morske granice.
Bivša sovjetska republika članica je NATO-a i EU-a i podržala je gospodarske sankcije protiv Moskve.
Latvija sada ima jedno od najbrže rastućih gospodarstava u
Europi i često ju se ističe kao primjer uspješne provedbe politike
štednje.
Nakon što je kriza 2008. progutala gotovo četvrtinu njezina
gospodarstva, Latvija je smanjila potrošnju i plaće te broj zaposlenih u
državnoj upravi kako bi ostvarila uvjete za euro. Ove je godine za to
nagrađena ulaskom u eurozonu.
No, sve je izraženije nezadovoljstvo zbog visoke nezaposlenosti i
višegodišnje štednje zbog čega vladajuća koalicija predizbornu kampanju
temelji na odnosima s EU-om i Rusijom, a ne gospodarstvu.
“Apsolutna većina građana, bili oni Latvijci ili Rusi, nije
zadovoljna situacijom u zemlji”, rekao je Arnis Kaktins, direktor
SKDS-a.
Straujuma je dužnost predsjednice vlade preuzela u siječnju od
Valdisa Dombrovskisa, koji je dva puta bio reizabran unatoč svojoj
strogoj politici štednje. Podnio je ostavku nakon što je preuzeo
političku odgovornost za rušenje krova supermarketa u Rigi u kojem je
poginulo 54 ljudi.
Sloga je među najpopularnijim latvijskim strankama, ali nikada
nije ušla u vladu. Većina njezinih birača su etnički Rusi, koji čine
gotovo 21 posto biračkog tijela.
Stranka traži da ruski postane drugi službeni jezik u zemlji i
nedavno je glasovala protiv parlamentarne rezolucije kojom je izražena
potpora Ukrajini protiv “ruske agresije”. Njezin vođa Nils Ushakovs
ističe važnost latvijskih gospodarskih veza s Rusijom.
“Kada govorimo o našoj politici prema Rusiji, definitivno bih
bio pragmatičniji”, rekao je. “Moramo koristiti rusko tržište, moramo
imati ruske turiste. Moramo pokušati iskoristiti to što smo susjedi s
Rusijom koja doista pomaže našem gospodarstvu.”
