U razgovoru za tportal europarlamentarka Tomašić iznosi vlastita izborna očekivanja
Hrvatska konzervativna stranka hvata zalet za parlamentarne
izbore, planirajući osvojiti nekoliko zastupničkih mandata. Uz Ružu
Tomašić, uvjerljivu pobjednicu svibanjskih izbora za Europski parlament i
vjerojatnu skoru predsjednicu HKS-a, to bi im i moglo poći za rukom.
U
razgovoru za tportal europarlamentarka Tomašić iznosi vlastita izborna
očekivanja, komentira bujanje ekstremne desnice u Europi i objašnjava
zašto misli da bi trebalo ukinuti status nacionalnih manjina u Hrvatskoj.
Učlanjivanje u HKS u punom je jeku u Slavoniji, gdje će
se 28. veljače održati i sjednica Glavnog odbora stranke. Transferi i
novopečena članstva realizirana su u Đakovu, Požegu, Pleternici,
Sibinju; u Vukovaru je cijela podružnica HSP-a dr. Ante Starčević
prešla HKS-u i najavila suradnju s HDZ-om u Gradskom vijeću. Prvi opći
sabor HKS-a, na kojemu bi Ruža Tomašić trebala preuzeti stranku od sadašnjeg predsjednika Mihovila Stanišića, održat će se 21. ožujka u Zagrebu.
Masovni prelasci u HKS odvijaju se u Slavoniji, ali i drugdje. Računate li, osim na članove HSP-a AS, i na HDSSB-ovce?
Ovakav priljev ljudi u HKS govori koliko ljudi žele istinu i
transparentnost. U doba interneta sve možete sami saznati, provjeriti
tko što govori i radi, s kim želite zajedno djelovati u politici.
Najviše smo orijentirani na mlade ljude neopterećene starim podjelama na
desnici i nositelje novih ideja, a s obzirom na moje godine, mladima
smatram sve one do 45 godina. Naravno, dobrodošli su svi, ali osobno bih
voljela da na mjesta dužnosnika stranke idu mladi. Mi stariji smo se u
životu već ostvarili, dobili smo svoju priliku pa je naša dužnost
mladima dati da se i oni sami izbore za sebe. Tko bolje zna kakvu
budućnost mladi priželjkuju pored njih samih?
Čime ćete privući birače i koliko zastupničkih mandata u idućem sazivu Sabora očekujete osvojiti?
Svojim programom i projektima ciljat
ćemo na one birače koji ostaju doma jer nemaju za koga glasovati.
Nećemo isključivo privlačiti birače drugih desnih stranaka jer je
taj kolač premalen i već je prilično podijeljen. Svojim radom i
programom probudit ćemo savjest apstinenata kako bi izašli na
izbore i glasovali za nas. Mislim da ćemo ostvariti dobar rezultat.
Meni je ovo treća stranka, ali nisam promijenila svoj svjetonazor ni
način djelovanja. Najlakše bi bilo da sam ostala gdje sam bila; ovo
je teži put, ali časniji. Svjetonazor je isti – konzervativizam
nije ideologija, nego način života.
Ne očekujete da ćete izgubiti dio birača vjernih pravaškoj ideologiji?
Pravaštvo je, kao pojam, totalno izlizano. Mnogi su na račun pravaštva
radili isključivo za osobnu korist i tako oblatili pravaško ime da to
danas više nije moguće ispraviti. Pravaštvo je postalo sinonim za
podjele, sukobe, nedoraslost, zatucanost, sve ono što izvorno pravaštvo
nikad nije bilo. Mi ćemo kroz konzervativnu stranku revitalizirati
pravaštvo jer je to dvoje u Hrvatskoj neodvojivo. Davno je to utvrdio i
veliki pravaški ideolog i mučenik dr. Milan Šufflay napisavši u
‘Hrvatskom pravu’ 1925. kako je Hrvatska stranka prava konzervativna u
socijalnom pogledu i želi da hrvatski narod bude dijelom Zapadne
civilizacije. To je upravo ono što mi u HKS-u radimo, približavamo
Hrvatsku Zapadu.
Kako doživljavate snažan uspon ekstremne desnice u Zapadnoj
Europi, poput Stranke za neovisnost Velike Britanije i Marine Le Pen u
Francuskoj?
Njihov program bazira se na netrpeljivosti prema useljenicima. Francuzi
sad govore da imaju previše ljudi iz Alžira, zemlje koja je bila njihova
kolonija. A zapravo žanju ono što su posijali.
Koliko je takva njihova retorika opasna i kako riješiti problem?
Nisu te zemlje počele tek sad otvarati granice, sve su to njihovi
državljani koje bi neki sad najradije zadržali u getu i uskratili bi im
prava koja im pripadaju kao građanima Francuske i Velike Britanije.
Njihovi roditelji su mahom nepismeni, bore se za komad kruha i lako ih
je mobilizirati ako u vlastitoj državi nemaju nikakve perspektive. Meni
je čudno da te države nisu počele te mlade ljude osvješćivati o njihovim
mogućnostima, kako se mogu školovati i postati ravnopravni članovi
društva.
