Istraživanje stavova birača o ekonomskim temama i politikama
pokazalo je kako među biračima, za razliku od percepcije koja trenutno
vlada u javnosti, postoji visoki stupanj potpore reformama u smislu
rezova u proračunu, rečeno je u utorak na predstavljanju istraživanja
udruge poreznih obveznika “Lipa”.
Istraživanje je pokazalo da
velika većina građana, njih 80 posto podržava reforme u smislu
usklađivanja prihoda i rashoda proračuna radi smanjivanja deficita, da
se samo njih 23 posto protivi smanjenju broja općina i gradova, a 29
posto smanjenju broja zaposlenih u državnoj upravi, kao mjeri smanjenja
proračunskih rashoda.
Također, vidi se da su razlike u stavovima simpatizera pojedinih stranaka minimalne.
Istraživanje je provedeno u listopadu prošle godine, provela ga
je agencija Ipsos puls terenskom anketom u kojoj je nešto manje od dvije
tisuće ispitanika odgovaralo na 63 pitanja. Rezultati su prikazani
prema glasačima i simpatizerima pojedinih stranaka, a HDZ, SDP i OraH
prikazani su zasebno.
Šonje: građani se ne protive reformama
Ekonomist Velimir Šonje, jedan od priređivača istraživanja,
naglašava kako je ono pokazalo da se birači u osnovi ne protive
reformama i nisu protiv principa tržišnog gospodarstva. “Visoko je
osvještena potreba da se usklađuju prihodi i rashodi i da se smanjuje
deficit”, ističe.
Na pitanje kako da se deficit smanji manje od 20 posto
anketiranih naglasak stavlja na prihodnu stranu (poreze, doprinose…), a
najveći dio zahtijeva da to bude balansirano, odnosno “malo na
prihodnoj, malo na rashodnoj strani ili čak pretežno na rashodnoj
strani”.
Izrazito se, naime, protive povećanju svih oblika poreza i
doprinosa – čak 84 posto ispitanika protivi se povećanju poreza na
dodanu vrijednost, 50 posto je protiv povećanja poreza na dobit, a 53
posto protiv povećanja poreza na imovinu.
“To je naputak kreatorima politika na koji način treba
usklađivati proračun u Hrvatskoj”, ističe Šonje te dodaje da su građani
za “stavljanje naglaska na rashodnu stranu”, ali postoje razlike u tome
“što treba dirati”.
Tako se manje od trećine protivi reformi lokalne samouprave
odnosno smanjenju broja općina i gradova te broja zaposlenih u upravi
kao i smanjenju materijalnih troškova u državi na svim razinama.
Te reforme podržavaju, ali se protive reformi u zdravstvenom
sustavu i obrazovanju. Ljudi zapravo žele da ostane sadašnji standard,
ustvrdio je Šonje.
Napominje i da se pogled na ta pitanja ne razlikuje previše između birača dviju najjačih stranaka (SDP i HDZ).
Tako je povećanje doprinosa za zdravstvo uglavnom ili potpuno
prihvatljivo za 30 posto anketiranih koji su HDZ-ovi
simpatizeri/glasači, a kod SDP-ovih taj postotak iznosi 37,5 posto. Za
prodaju državne imovine i nekretnina koje nisu optimalno iskorišteni je
55 posto HDZ-ovih simaptizera, a 63 posto SDP-ovih.
Među glasačima i simpatizerima OraH-a nalaze se pretežno oni
koji se uvijek najviše protive povećanju poreza i doprinosa, a među
njima je i najveći postotak onih kojima je prihvatljivo uvođenje poreza
na imovinu (48 posto).
Šonje ističe i da su anketirani “najdalje od principa tržišne
ekonomije” u odgovorima na pitanja vezana uz tržište rada, pa tako ne
vjeruju u njegovu fleksibilizaciju.
Istraživanje je, naime, pokazalo da se 38 posto ispitanika
protivi (28 posto podupire) tome da se što prije provede privatizacija
poduzeća u državnom vlasništvu, a 19 posto se protivi (51 posto
podupire) tome da država pod svaku cijenu otkupi dionice Ine.
Da država treba omogućiti nacionalizaciju velikih poduzeća radi
povećanja jednakosti smatra 30 posto anketiranih (23 posto se protivi), a
samo 12 posto se protivi (59 posto podupire) tome da institucije države
povećaju nadzor nad financijskim sektorom.
Huić: “Lipa” zastupa interese poreznih obveznika
I Davor Huić, jedan od osnivače udruge “Lipa”, kaže kako je
istraživanje pokazalo da su građani, suprotno onome što bi se očekivalo
kad se sluša političare, skloniji reformama i orijentirani na
protržišne politike.
“Velik broj građana želi politike koje obično zovemo politike
štednje, balansiranog budžeta, većeg utjecaja i uloge natjecanja u
ekonomiji, a manjeg utjecaja države”, kazao je.
“Lipa” je interesna, nestranačka, neprofitna udruga financirana
iz privatnih sredstava, a cilj joj je zastupati interese poreznih
obveznika.
“Cilj nam je smanjivanje poreznih opterećenja, efikasnija država
i transparentnije trošenje proračunskih novaca jer to nisu novci
države, već poreznih obveznika koji trebaju imati veću kontrolu nad
trošenjem tog novca”, naglasio je Huić.
Dodaje i da su spremni za suradnju sa strankama kako bi one,
temeljem istraživanja, mogle “vidjeti gdje su im šanse za
pozicioniranje”.
“Istraživanjem želimo utjecati na stranke da u fokus svojih
programa stave stvarne, ekonomske teme, jer je potvrdilo kako su te teme
u žarištu zanimanja birača”, istaknuo je.
Među inima, predstavljanju su nazočili saborski zastupnici
Domagoj Ivan Milošević (HDZ), Goran Beus Richembergh (HNS), Petar
Baranović (Reformisti), Martina Dalić (nezavisna), zamjenica zagrebačkog
gradonačelnika Sandra Švaljek kao i investitori i poduzetnici Nenad
Bakić, Saša Cvetojević i Lucijan Carić, itd.
