Ministar unutarnjih poslova
Ranko Ostojić predao je u četvrtak u Bruxellusu europskom povjereniku
za unutarnje poslove i migracije Dimitrisu Avramopoulosu izjavu
hrvatske vlade o spremnosti za početak postupka Schengenske
evaluacije.
“Europska komisija
pozdravlja hrvatsku izjavu o spremnosti za Schengensku evaluaciju.
Cijenim napore koje je Hrvatska učinila u pripremama za Schengen,
podržavam njezin ulazak u schengenski prostor”, rekao je prilikom
primopredaje povjerenik Avramopoulos, koji je najavio prvi evaluacijski
posjet sljedeće godine.
“Komisija će poduzeti sve potrebne korake za pokretanje
evaluacijskog postupka. To znači da će prilagoditi višegodišnji
evaluacijski plan kako bi za 2016. uvrstila Hrvatsku. Očekujem da će
prvi evaluacijski posjet uslijediti sljedeće godine”, rekao je
povjerenik.
Ministar Ostojić je izrazio zadovoljstvo najavom da će Hrvatska
biti uvrštena u evaluacijski plan za sljedeću godinu, što je najranije
moguće.
“Uvjeren sam da će Hrvatska kroz tehnički dio evaulacije dokazati da je spremna za ulazak u Schengen”, rekao je Ostojić.
“Nakon toga slijedi onaj, možda i teži put, a to je političko
lobiranje za glas svake države članice da se i potvrdi naš ulazak u
Schengen”, dodao je ministar.
Ostojić je rekao da će evaluacijski proces trajati uobičajeno, to jest da će tehnička evaulacija trajati godinu dana.
Istaknuo je da je Hrvatska već do sada dosta učinila u
pripremama za Schengen, da već sada provodi sva schengenska pravila na
granicama te da je uspjela skrenuti balkansku rutu sa svojih granica
prema Mađarskoj.
“Ne treba se tome radovati, jer Mađarska je dio Europske unije,
ali brojke govore same za sebe. Hrvatska ima za više desetaka postotaka
manje ilegalnih imigranata i tražitelja azila, a sve druge zemlje po 300
posto više”, rekao je Ostojić.
Predajom izjave Hrvatska se formalno deklarirala spremnom za
postupke schengenskih evaluacija s 1. srpnja 2015., dvije godine nakon
članstva, što je najraniji mogući rok.
Smisao evaluacijskog mehanizma je, osiguranjem visokih
jedinstvenih standarda, održati međusobno povjerenje država članica
Schengenskog područja, a time i održavanje područje bez kontrola na
unutarnjim granicama. Mehanizam se temelji na uskoj suradnji između
Europske komisije i država članica.
Mehanizam evaluacije i praćenja obuhvaća sve aspekte schengenske
pravne stečevine – učinkovitu i djelotvornu primjenu mjera od strane
država članica na vanjskim granicama, viznu politiku, Schengenski
informacijski sustav, zaštitu podataka, policijsku suradnju, pravosudnu
suradnju u kaznenim stvarima, odsutnost granične kontrole na unutarnjim
granicama.
Odluku o primanju u Schengen donose zemlje članice konsenzusom.
Nakon završene procjene Europske komisije potrebna je dakle i politička
suglasnost.
