Ministar pravosuđa Orsat Miljanić
izjavio je u srijedu da će se prijetnje, odnosno prisile prema
odvjetnicima ubuduće tretirati kao djela koja se gone po službenoj
dužnosti te da za njegova mandata u zakon neće ući ništa što nalikuje
na verbalni delikt pa tako ni kazneno djelo poricanja prirode
Domovinskoga rata.
Gostujući u emisiji
Hrvatskog radija “A sada Vlada” Miljenić je rekao da je protiv
prijedloga Hrvatske odvjetničke komore (HOK) da se ubojstva, odnosno
napadi na odvjetnike tretiraju kao posebna kaznena djela, ali da će se
ubuduće prijetnje i prisile prema odvjetnicima goniti po službenoj
dužnosti.
“Ono što ćemo napraviti je da ćemo prijetnju, prisilu prema
odvjetniku tretirati kao djelo koje se goni po službenoj dužnosti.
Mislim da to daje u prevenciji puno veći stupanj zaštite. Ako netko
prijeti vašem odvjetniku, ako ga prisiljava da nešto napravi vama na
štetu sada ide progon po privatnoj tužbi, a ići će po službenoj
dužnosti. Mislim da tako štitimo sustav u cjelini”, kazao je Miljenić.
Prijedlog da se u dopunama Kaznenog zakona napadi na odvjetnike
opišu kao zasebno kazneno djelo HOK je Ministarstvu pravosuđa uputio
početkom ožujka, a zahtjev da se na taj način zaštiti odvjetnička
služba, koja je ustavna kategorija, odvjetnici su ponovili i nakon
ubojstva osječkog odvjetnika Vlatka Vidakovića u ponedjeljak.
Za prijedlog predsjednika zagrebačkog Županijskog suda Ivana
Turudića da se u Kazneni zakon uvede djelo poricanja Domovinskog rata
Miljenić je kazao da se za njegova mandata neće uvodit ništa što sliči
bilo kakvom verbalnom deliktu. “Ne znam je li to iznošenje političke
platforme, izbornog programa ili nešto drugo, ali da netko ide u zatvor
zato što misli različito od mene ne dolazi u obzir. Imali smo to u neka
stara vremena, svi smo bili s tim nezadovoljni i dok sam ja na ovoj
poziciji to se neće vraćati u hrvatski pravni sustav”, rekao je
Miljenić.
Miljenić je kazao i da je uvjeren kako su u “slučaju Glavaš”
Županijski i Vrhovni i Ustavni sud radili profesionalno i po savjesti.
Analizirajući slučaj deložacije obitelji Cvjetković, ministar je
naglasio da se svaka sudska odluka mora poštovat, odnosno da je jedno
od načela na kojima počiva svaka država poštovanje sudskih odluka.
“Moramo čuvat sustav, sustav nas čuva dugoročno”, kazao je
ministar pravosuđa. Isto tako, Miljenić tvrdi da je Hrvatska po broju
deložacija pri europskom dnu, odnosno da “nemamo taj boom poput
Španjolaca ili svojevremeno Talijana”.
Vezano uz prijedlog Zakona o stečaju potrošača Miljenić je kazao
da se prezaduženim građanima mora dati prilika da izađu iz dužničkog
ropstva.
“Uz sve greške i krive procjene dužnika, ne treba zaboravit ni
da je vjerovnik znao da dužnik može doći u tu situaciju, dao mu je
novac, poticao da se zadužuje. I vjerovnici imaju velik udjel u svemu
ovome što se događa, s ovim zakonom nastojimo postići balans”, naveo je
Miljenić objašnjavajući postupak po kojem će se imovina dužnika staviti
na kup, dužniku ostaviti minimum dok ostalo ide na otplatu dugova.
Dužnik, tvrdi ministar, ulazi u razdoblje kušnje od jedne do pet
godina da bi se potom podvukla crta, a u tom razdoblju dužnik se neće
morati iseljavati iz nekretnine. Miljenić isto tako vjeruje da će banke
svima koji uspješno prebrode stečaj nakon petogodišnjeg razdoblja
ponuditi reprogram za nekretninu.
Ministar pravosuđa vjeruje da će se na osobni stečaj odlučiti nekoliko desetina tisuća hrvatskih građana.
S druge strane, prema konačnom Prijedlogu stečajnog zakona, po
ministrovim riječima, tvrtka bi automatski išla u stečaj ako je 120
dana u blokadi.
Miljenić je kazao i da će Hrvatska u izvješću koje u travnju
mora dostaviti Komisiji predočiti što će Vlada reformski postaviti i
kako planira dugoročno smanjiti deficit, a odbacio je mogućnost da će
Ministarstvo pravosuđa troškove smanjivati rezanjem sudačkih plaća.
