Nezavisni zastupnik Branko Vukšić
prozvao je u četvrtak, u saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o
poljoprivrednom zemljištu, resornog ministra da je u protekle tri
godine podijeljeno svega 1.900 hektara državnog zemljišta.
Pretprošle je godine
podijeljeno 474 hektara, lani 1.442 hektara, sve skupa do 1.900 hektara,
rekao je Vukšić, napominjući da se podijeliti može oko 300 tisuća
hektara.
Sabor u četvrtak raspravlja o izmjenama Zakona o poljoprivrednom
zemljištu, koje bi trebale ukloniti zapreke i osigurati brže
raspolaganje zemljom, kako bi poljoprivrednici mogli ostvariti potpore
po europskim pravilima.
Oporba priznaje da je konačni tekst zakona bolji od onoga u
prvom čitanju, ali upozorava na sporna i moguće opasna rješenja, poput
odredbi o neposrednoj pogodbi, a traže i da prednost u dobivanju zemlje
ima domicilno stanovništvo.
“Konačni prijedog zakona je bolji, no pitanje je hoće li to
pomoći da se smanji ova tragična depopulacija ruralnih krajeva, zapravo
njihova bijela smrt”, rekao je Željko Reiner (HDZ). Zanima ga i hoće li
zakon pomoći da se promijeni katastrofalna situacija u kojoj doslovno
uvozimo sve, od luka i krumpira do jabuka.
Proizvodnja hrane je pitanje nacionalne sigurnosti, suglasan je
Frano Matušić (HDZ), kritičan prema mogućnosti da se državna zemlja,
doduše iznimno, može dati u zakup bez javnog natječaja.
Zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol priznaje da
Hrvatska već dugi niz godina, osim žitarica i mandarina, ne proizvodi
dovoljno za vlastite potrebe.
Navodi i da je u zadnjih 13 godina dano na raspolaganje samo 48
posto zemljišta, odnosno 52 posto nije bilo dano. Upravo zato se
odlučilo na promjenu koncepta, kaže Španjol i objašnjava da je u
prijedlog stavljena dodjela zemljišta bez javnog poziva, prije svega
stočarima, jer u protivnom od 2017. više neće moći ostvarivati pravo na
poticaj.
Španjol ističe da Program ruralnog razvoja budi optimizam, da su
“svi ugodno iznenađeni i da pozitivna klima vezana za mogućnost
korištenja europskih fondova svima može biti put da dolaze bolja vremena
u poljoprivrednoj proizvodnji”.
Vukšić je vrlo kritičan prema zakonu, tvrdi da je to “opet zakon
za velike”, da se trećina raspoloživog zemljišta predviđa dati grupici
od 40, 50 ljudi ili tvrtki, a dvije trećine dobit će 48 tisuća
poljoprivrednika ili OPG-a. “Dakle, sve što se radi, radi se da bi se
pogodovalo velikima”, kaže Vukšić.
SDP-ova Nadica Jelaš uzvraća da to nije točno, da zakon donosi
niz promjena koje idu u prilog malim proizvođačima. “Ne razumijem čemu
vaša paranoja da ih zakon hoće uništiti”, upitala je Vukšića.
Oporba traži da podaci o raspolaganju državnom zemljom budu
javni. Reformisti će, kaže Petar Baranović, tražiti da svi podaci budu
transparentni, jer tajnost ne dolazi u obzir.
Ivana Šukera (HDZ) smeta što predloženi zakon nema procjenu
fiskalnog učinka. Ispada da će u hrvatskoj poljoprivredi teći teći med i
mlijeko, a kaže se da za to ne treba ni lipe, rekao je Šuker.
“Integracija krave i pčele već je davno uočena, to znate, još
’65. godine kod privredne reforme”, uzvratio mu je predsjednik Sabora
Josip Leko.
