Pamćenje može biti vrlo zeznuta stvar, a upravo to je ovih dana
sustiglo predsjednicu ORaH-a Mirelu Holy: U jeku njezine kampanje protiv
eksploatacije ugljikovodika, odnosno ‘bušenja’ Jadrana’, izronila je
saborska rasprava o toj temi iz vremena u kojem je bila članica SDP-a.
Tada je, pogađate, Holy podržala usvajanje Zakona o istraživanju i
eksploataciji ugljikovodika, a još je i kazala da ‘iz pozicije zaštite
okoliša nije zabrinuta’
Dogodilo se to 13. lipnja 2013. na sjednici Sabora (o čemu svjedoči
video s Youtubea koji je počeo kružiti preko društvenih mreža). Tjedan
dana ranije na sjednici saborskog Odbora za zaštitu okoliša Holy je
također podržala ovaj zakon, a u kasnijoj saborskoj raspravi bila je
dosta precizna.
‘Želim reći da ću podržati ovaj prijedlog zakona o kojem raspravljamo,
na svu sreću, u prvom čitanju zato što smatram da ima dosta prostora za
poboljšanja. Podržat ću ovaj prijedlog zakona zbog toga što smatram da
je izuzetno važno da krenemo u znatno veću eksploataciju naših
ugljikovodika i tu prvenstveno mislim na plin, i to u osiguranju veće
energetske neovisnosti i energetske sigurnosti Republike Hrvatske’,
kazala je tadašnja članica SDP-a.
‘Zbog toga mene ovaj zakon ne brine iz pozicije zaštite okoliša jer ne
smatram da ćemo u hrvatskom Jadranu imati jako puno nalazišta nafte koja
ćemo eksploatirati i koja bi mogla dovesti do potencijalnih
katastrofalnih scenarija. Mislim da ćemo imati nalazišta plina i da ćemo
to uspjeti iskoristiti na način da dođemo do određenih količina
ugljikovodika’, dodala je Holy prije nego što je zakon prošao prvo
čitanje sa 79 glasova za, dva protiv i 20 suzdržanih.
Već idućeg tjedna ona istupa iz SDP-a, a nedugo potom – točnije, 10.
srpnja – uopće se ne pojavljuje na sjednici saborskog Odbora za zaštitu
okoliša na kojoj se raspravlja o istom zakonu u drugom čitanju. Istog
dana on dolazi i pred saborske zastupnike, a novopečena nezavisna
zastupnica nije ni progovorila.
Njezini stranački kolege neslužbeno tvrde da je i tom prilikom digla
ruku za Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, što bi
trebao dokazati i konačan omjer glasova (81 naprema 26), no taj podatak
se u službenoj evidenciji ne može pronaći. Sama Mirela Holy za tportal je kazala da ‘nije sigurna kako je tom prilikom glasala’.
‘Iskreno, ne sjećam se, ali ako kažete da je tako…’, kaže Holy.
Upitali smo je kako objašnjava svoj salto mortale u priči oko
bušenja Jadrana, odnosno činjenicu da joj ono nije bilo sporno čak ni
‘iz pozicije zaštite okoliša’ dok je bila dio vladajuće stranke i
vladajuće koalicije.
‘Od početka govorim da nisam protiv eksploatacije i tada sam govorila
da, prema informacijama kojima raspolažemo i podataka iz Ine, u Jadranu
nema izglednih i komercijalnih nalazišta nafte. Govorila sam da u
kontinentalnom dijelu Hrvatske ima četrdesetak izglednih nalazišta nafte
i dvadesetak nalazišta plina dok u primorskom dijelu nema izglednih
komercijalnih nalazišta nafte, ali ima desetak nalazišta plina’, govori
predsjednica ORaH-a.
‘Zbog kršenja Zakona o zaštiti okoliša, pa čak i procedure iz samog
Zakona o ugljikovodicima, po kojoj su već trebali biti potpisani ugovori
s izabranim tvrtkama. Nema ni Strategije upravljanja morskim okolišem i
obalnim područjem’, tvrdi Holy.
