Povjerenstvo za fiskalnu politiku
pozvalo je utorak Vladu da Saboru što prije predloži rebalans državnog
proračuna, što je, upozoravaju, po zakonu već bila dužna učiniti nakon
donošenja odluke o smanjenju rashoda po ministarstvima.
Povjerenstvo navodi kako
je uočilo značajne promjene na rashodovnoj i prihodovnoj strani
proračuna što, međutim, nije pratio potrebni rebalans.
Vlada derogira proračun
“Ovaj prijedlog držimo potrebnim kako bismo potaknuli
nadležno ministarstvo na prestanak prakse kontinuiranoga kršenja propisa
iz područja fiskalne odgovornosti, na što je Povjerenstvo u više
navrata i opetovano upozoravalo, te kako Vlada svojim odlukama ne bi
derogirala proračun, smanjila transparentnost proračuna i narušila
demokratsku narav cijeloga proračunskoga procesa: donošenja, ali i
izvršenja proračuna, postupajući protivno zakonskim odredbama”, ističe
se u stajalištu Povjerenstva.
Predsjednik tog tijela Srđan Gjurković (HNS) Hini je objasnio da
je Vlada 23. travnja rashode ministarstava smanjila za oko 435 milijuna
kuna te da je, po Zakonu o proračunu, u roku 45 dana Saboru morala
predložiti rebalans.
Povjerenstvo je razmatralo primjenu fiskalnih pravila i utvrdilo
da Vlada ta pravila nije ispoštovala ni prošle godine. Podsjećaju kako
se to dogodilo i godinu ranije.
“Povjerenstvo razumije da su nepovoljne gospodarske okolnosti
mogle utjecati na povećane teškoće u primjeni fiskalnih pravila, ali
podsjeća da neispunjavanje fiskalnih pravila dovodi do erozije
povjerenja u fiskalnu politiku. Ako Vlada i Hrvatski sabor smatraju da
fiskalna pravila iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti nisu postavljena na
način koji osigurava primjereni okvir za odgovorno fiskalno ponašanje,
onda treba donijeti odgovarajuća pravila kojih se tada treba striktno
pridržavati”, naglašava Povjerenstvo.
Javni dug bez zakonske kontrole
Upozorava da je Hrvatska nakon izmjene Zakona o proračunu u
veljači ove godine ostala bez ikakve zakonske kontrole javnog duga, jer
su ukinute odredbe koje su uređivale dopuštenu visinu javnog duga, koji
je krajem 2014. narastao preko 85 posto BDP-a, a očekuje se da će
krajem ove godine prijeći razinu od 90 posto BDP-a.
“Brzi rast javnog duga na visokim razinama pokazuje prisutnost
fiskalnih slabosti i stvara veliku prijetnju održivosti javnih
financija. Javni dug je prije deset godina bio na razini 35 posto BDP-a,
što je bilo u razini usporedivih zemalja, dok je danas bitno iznad
prosjeka usporedivih zemalja. Visoka razina javnog duga može postati
nesavladivim teretom za javne financije u slučaju pogoršanja likvidnosti
na globalnom financijskom tržištu”, upozorava Povjerenstvo.
Unatoč mjerama, manjak povećan na 5,7 posto BDP-a
Iako naglašavaju da je u 2014. vidljiv fiskalni napor koji
je rezultirao usporavanjem rasta rashoda općeg proračuna, u Povjerenstvu
su uvjereni kako to nije dovoljno za smanjenje manjka proračuna opće
države koji je, unatoč poduzetim mjerama, povećan na 5,7 posto BDP-a.
“Jedan od glavnih razloga povećanja manjka je preuzimanje dugova
po jamstvima javnih poduzeća, što upućuje da Vlada treba posvetiti veću
pažnju izboru upravljačke strukture koja treba biti stručnija i
posvećena povećanju efikasnosti upravljanja financijama u javnim
poduzećima”, kaže Povjerenstvo.
Podsjećaju da su strukturne reforme velikim dijelom bile
usmjerene na prihodovnu stranu proračuna, prvenstveno kroz povećanje
stope doprinosa za zdravstveno osiguranje, izmjene u sustavu doprinosa
za mirovinsko osiguranje na temelju beneficiranog staža, povećanje
poreza na dobitke od igara na sreću, uvođenje naknade za
telekomunikacijske usluge i povećanje trošarina na energente.
“Izostale su snažne strukturne mjere na rashodnoj strani unatoč
određenom smanjivanju subvencija, intermedijarne potrošnje, socijalnih
naknada te rashoda za investicije. Također su izostale strukturne mjere u
smjeru povećanja efikasnosti javne administracije i smanjenja
strukturnih rashoda”, kaže Povjerenstvo.
Zabrinjava ih metodologija donošenja strukturnih mjera koje,
kažu, nisu rezultat osmišljene strategije u srednjoročnom proračunskom
razdoblju, već se zasnivaju na ad hoc (diskrecijskim) mjerama.
“Karakter fiskalne konsolidacije upućuje na preispitivanje
takvog pristupa, jer su rezultati konsolidacija u prošlosti bili bitno
bolji kada su se deficiti reducirali putem povećanja neizravnih poreza
te redukcijom transfera i plaća”, smatra Povjerenstvo.
Razmisliti o vraćanju HZZO-a u Državnu riznicu
U stajalištu se navodi kako su proračunski rashodi pod
stalnim pritiskom financiranja dospjelih neplaćenih obveza, posebno u
sektoru zdravstva.
“Svake godine se iz proračuna izdvaja dio sredstava za plaćanje
obveza zaostataka iz prethodnih godina. Vlada taj problem pokušava
riješiti izdvajanjem HZZO-a iz sustava državne riznice, što Povjerenstvo
za fiskalnu politiku vidi kao rizičan potez i predlaže da se, ako bude
stvarao nove dospjele neplaćene obveze, početkom 2016. razmotri
mogućnost povratka HZZO-a u sustav državne riznice”.
Povjerenstvo smatra kako je izrazito visok rizik da Hrvatska ne
izađe iz stanja prekomjernog manjka do 2016. godine, što sugerira
podatak o javnom dugu, koji je veći od 60 posto BDP-a.
“Projekcije kretanja javnog duga, koje je pripremila Hrvatska
narodna banka u osnovnom scenariju, uz razumne makroekonomske
pretpostavke i postupno dostizanje ravnoteže salda primarnog proračuna,
pokazuju da Hrvatska ne može očekivati smanjivanje javnog duga do 2020.,
kada bi on iznosio više od 96 posto BDP-a. Iz takve projekcije
proizlazi da Hrvatska ne može izaći iz stanja prekomjernog deficita
prije 2019. godine, čak niti u slučaju da se proračunski deficit prije
toga smanji na ispod 3 posto”, navodi Povjerenstvo.
Zaključuje da Vlada mora znatno veću pozornost posvetiti stanju i
kretanju javnog duga jer bi u suprotnom on mogao postati značajno
ograničenje za gospodarski oporavak zemlje.
