Dvadesetogodišnja era putovanja
Europom bez granica u ponedjeljak je prekinuta nakon što su brojne
zemlje uspostavile nadzor na svojim granicama kao odgovor na
nezapamćen priljev migranata.
Iznenadna nedjeljna odluka Njemačke da vrati pogranični nadzor
učas je postigla domino učinak jer je primorala i njoj susjedne zemlje
da zatvore vlastite granice. Austrija je uputila vojsku na granicu s
Mađarskom nakon što su je tijekom noći pješice prošle na tisuće
migranata.
“Ako njemačka provodi pogranični nadzor, Austrija mora postaviti
pojačane nadzorne točke na granici i to upravo radimo”, rekao je na
konferenciji za novinare vicekancelar Reinhold Mitterlehner, dodavši da
će vojska biti raspoređena kao potpora.
“Potpora će prije svega biti usmjerena na humanitarnu pomoć”,
rekao je kancelar Werner Faymann, koji je bio na istoj konferenciji za
novinare. “No želim naglasiti da će biti i potpora u graničnom nadzoru
ako to bude potrebno”.
I Slovačka je najavila zatvaranje granica prema Njemačkoj i Austriji.
Te mjere dosad su najveća prijetnja schengenskom sustavu koji je
1995. ukinuo granične prijelaze diljem Europe i koji se, zajedno sa
zajedničkom valutom eurom, smatra transformativnim postignućem
integracije kontinenta.
Sadašnja pravila brane migrantima bez osobnih dokumenata
putovanje unutar schengenskog prostora, ali nedostaju mehanizmi koji bi
ih doista u tome spriječili.
I Poljska je objavila spremnost postavljanja graničnog nadzora u
slučaju većeg broja migranata, a bilo kakva odluka EU o nametanju kvota
za prihvat izbjeglica pojediniom zemljama članicama, što zagovaraju
Europska komisija i neke veće zemlje članice na čelu s Njemačkom, dovela
bi do institucionalne krize.
“Prihvatit ćemo samo onoliko izbjeglica koliko možemo podnijeti, niti jednog više ni manje”, rekla je premijerka Ewa Kopacz.
Zemlje članice schengenskog prostora imaju pravo ponovno
uspostaviti provremenu graničnu kontrolu u kriznim situacijama, i
povremeno su to u prošlosti i činile, ali nikad na razini na kojoj se to
dogodilo u ponedjeljak.
