Daytonski sporazum, kojim je 1995.
godine okončan rat u Bosni Hercegovini, valjalo bi mijenjati jer on ne
može odgovoriti izazovima s kojima se ta zemlja danas suočava, no u
sadašnjem su trenutku izglednije njegove postupne preinake nego
temeljita izmjena, ocjena je sudionika konferencije posvećene
dvadesetoj obljetnici mira u BiH, koja je u ponedjeljak održana u
Sarajevu.
Na konferenciji, koju je organizirala Bosna Bank International
(BBI) u suradnji s malezijskom zakladom za globalni mir “Perdana” i
Malezijsko-bosanskim poslovnim vijećem, sudjelovali su i član
Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, bivši hrvatski predsjednik Stjepan
Mesić i nekadašnji malezijski premijer Mahatir Mohamad.
Govoreći na konferenciji Izetbegović je kazao kako bi
“racionalniji” pristup Daytonu mogao biti rješenje za otklanjanje
trenutačnih blokada s kojima je BiH suočena.
“Izgledniji je racionalniji pristup i drugačija praksa u
sagledavanju odnosa u BiH te unutarnja evolucija kroz sazrijevanje
demokratskih snaga”, kazao je Izetbegović.
Po njegovu mišljenju bi neka vrsta nadogradnje Daytona bila
najlakše izvediva kroz proces europskih integracija odnosno bržim
integriranjem BiH u Europsku uniju.
Upozorio je kako u postojećim okolnostima ne treba očekivati brzu promjenu unutarnjeg ustroja BiH.
Bivši hrvatski predsjednik Mesić, koji je poznat kao odlučan zagovornik promjene Daytona, to je ponovio i u ponedjeljak.
“Nema napretka ako ne dođe do odustajanja od podjela na dva
entiteta koji su svjesno priznanje rata i nastali su na ratnim zločinima
i etničkom čišćenju”, kazao je Mesić.
Po njegovu sudu, rješenje su multietnički entiteti koji će
jamčiti jednaka prava svima koji u toj zemlji žive, no misli i kako bi
trebalo odlučnije reagirati prema onima koji niječu mogućnost
funkcioniranja BiH kao države.
“Na žalost ima onih u BiH koji su na odgovornim dužnostima, a ne
priznaju BiH. Međunarodni instrumenti moraju biti takvi da njih
isključe iz politike u BiH”, kazao je Mesić.
Mahatir Mohamad pozvao je političare i građane BiH da se odmaknu
od prošlosti te da na temelju grešaka iz prošlosti izvuku pouke kako
živjeti zajedno u društvu koje će napredovati.
Podsjetio je na primjer Japana i Njemačke kao država koje su
danas sinonim napretka, postigavši to na temelju unutarnje solidarnosti
ali i široke suradnje s drugim državama.
