
Rat riječima koji je izbio između
Zagreba i Beograda u četvrtak zbog golemog priljeva izbjeglica preko
hrvatske granice odveo je odnose dviju zemalja na najnižu razinu od
vladavine Slobodana Miloševića, ocijenjuju svjetski mediji.
Dvije su zemlje preko noći jedna drugoj uvele sankcije, piše
Reuters. Prvo je Srbija zabranila da hrvatska roba ulazi u zemlju, a
Hrvatska odgovorila zabranivši ulazak vozilima sa srbijanskim tablicama u
Hrvatsku.
Hrvatska, koja je od 1991. do 1995. ratovala protiv pobunjenih
Srba koji su imali podršku Beograda, traži da Srbija prestane
usmjeravati desetke tisuća izbjeglica samo u Hrvatsku, jer ne može
izdržati takav njihov priljev, navodi Reuters. Blokada granice sa
Srbijom pokušaj je pritiska Zagreba na Beograd, dodaje agencija.
Agencija prenosi izjavu srbijanskog ministra pravosuđa Nikole
Selakovića da je “Hrvatska brutalno napala Srbiju” i riječi premijera
Zorana Milanovića da ne može dopustiti da “Srbija od nas radi budale”.
“Građani Srbije sve što vaš premijer treba napraviti je da
zaustavi tako intenzivan priljev izbjeglica. Mi možemo funkcionirati s
četiri do pet tisuća dnevno. Preko toga ne i to neću dopustiti”, prenosi
Reuters Milanovića.
I američki Associated Press piše o eskalaciji napetosti između
Srbije i Hrvatske. Agencija dodaje da blokada granice obje zemlje košta
milijun eura dnevno.
AP piše da je Srbija u oštro sročenoj diplomatskoj noti
posljednje hrvatske mjere nazvala diskriminatornim i usporedila ih s
potezima NDH.
Hrvatski je premijer ljutit, nastavlja AP, što Srbija sve
izbjeglica usmjerava prema Hrvatskoj. “Planirao sam otvoriti granicu..
ali sada neću. Na ovo moramo reagirati”, citira AP Milanovića nakon
uvođenja srbijanskih protumjera.
Njemačka agencija dpa piše da spor Hrvatske i Srbije oko
izbjeglica podsjeća na “potezanje konopa”. Prenosi se zahtjev premijera
Milanovića da Srbija počne kontrolirati priljev izbjeglica i da ih dio
šalje na sjever, prema Mađarskoj, umjesto sve na zapad, u Hrvatsku. “Ne
mogu to dopustiti”, rekao je Milanović jer Hrvatska ne može kvalitetno i
organizirano prihvaćati 9000 izbjeglica dnevno. Tvrdi i da mu je Vučić
telefonski obećao da će “učiniti sve što može” da uspori priljev
izbjeglica, ali “nije učinio ništa”.
Dpa prenosi i izjavu srbijanskog premijera Aleksandra Vučić da
neće reagirati na nove hrvatske “luđačke korake” na granici i da je
mislio da je vrijeme kad se nekog “skidalo s autobusa zato jer ima
drugačiju putovnicu davno prošlo”.
I francuska agencija AFP ističe da su se odnosi Hrvatske i
Srbije spustili na najnižu razinu od rata devedesetih te iznosi
kronologiju sukoba, hrvatske zahtjeve i beogradske odgovore.
Talijanska Ansa prenosi riječi Zorana Milanovića da Beograd u
dogovoru s Budimpeštom šalje sve izbjeglice prema Hrvatskoj i zahtjev da
se s tom praksom prestane. “Ne mogu dopustiti da nas Srbija tretira kao
imbecile”, citira ga Ansa. Talijani prenose i optužbu Beograda da se
hrvatska vlast novim mjerama ponaša kao da je u Drugom svjetskom ratu.
Austrijska APA citira Milanovića kad kaže da je potreban “samo
mali napor srbijanske vlasti” da riješi ovaj problem i Vučića da neće
odgovarati na “hrvatsko ludilo”.
O sporu Hrvatske i Srbije opsežno izvještava i slovenska STA,
prenoseći zabrinutost premijera Mire Cerara i šefa diplomacije Karla
Erjavca da bi se to moglo negativno odraziti na gospodarske i političke
odnose u regiji.
New York Times piše da izbjeglička kriza podgrijava stare
napetosti na Balkanu i potiče rat riječima u regiji u kojoj je i dalje
duboko sjećanje na pravi rat. Srbija i Hrvatska međusobno se optužuju za
loše ponašanje u krizi, koja predstavlja i ekonomski izazov za zemlje u
regiji čija gospodarstva nisu spremna za ovoliki priljev migranata.
Njujurški list prenosi izjavu Jelene Milić, političke
analitičarke iz Beograda, da će neriješena bilateralna pitanja postati
još složenija. Milić misli i da će Hrvatska iskoristiti ovu krizu za
potkopavanje srbijanskih pregovora s EU-om. “Ovaj rat riječima pogađa
Srbiju više nego ikoga. Mislim da će definitivno biti posljedica na
srpsku poziciju
Slovenska politička komentatorica Tanja Starič misli da nije
samo nedavna prošlost razlog tome da zemlje regije podižu barijere na
granicama. Prije svega, kazala je, zemlje gube kontrolu jer su
prekapacitirane. “Hrvatska je lijepo počela s izbjeglicama. Bile su
dobrodošle, lijepo su primljene, s ljudskim pristupom, nudila se hrana i
voda. A onda je nestalo kapaciteta i brzo je sve postalo ružno”.
Wall Street Journal piše da se sporu Zagreba i Beograda ne
nazire kraj. Europska unija se na izvanrednom sastanku noć prije
usuglasila oko umjerenih mjera za ublažavanje izbjegličke krize, ali su
događaji između Hrvatske i Srbije jasno pokazali da se prva linija
bojišta promijenila i izaziva svađu zemalja na rubovima Unije o tome
kako kontrolirati svoje granice.
BBC u svom izvještaju prenosi da je Srbija usporedila hrvatsku
blokadu na granici s rasnim zakonima, ali i izjavu hrvatskog ministra
unutarnjih poslova da se ona ne odnosi na ljude. Dodaje se kako je
premijer Milanović na summitu Unije rekao da ponašanje Srbije “nije
normalno”.



