U Berlinu
je prije nekoliko dana protiv TTIP-a prosvjedovalo od 100 do 250 tisuća ljudi,
ovisi pitate li policiju ili organizatore. Koja god brojka bila točna, radi se
o dosad najvećoj manifestaciji usmjerenoj protiv potpisivanja trgovinskog
sporazuma koji bi stvorio zonu slobodne trgovine između SAD i EU.
“Ugodno
me iznenadila vijest da je toliko ljudi izašlo na ulicu jer ih zanima
TTIP. To znači da je javnost zainteresirana i da Europljani shvaćaju koliki
utjecaj zaključenje tog sporazuma može imati na njihove živote. Hrvatska je
također značajno napredovala po pitanju svijesti o TTIP-u u odnosu na prije
godinu dana. Europarlamentarci su tu odradili značajan dio posla,” smatra hrvatska zastupnica u
Europskom parlamentu Biljana Borzan.
Osim
vijesti o prosvjedu u Njemačkoj, u proteklih mjesec dana se dogodio još niz
događaja važnih za priču o TTIP-u. Jedan od njih je prijedlog Europske
komisije kojim bi kontroverzni sustav razrješenja sporova između država i
tvrtki ISDS zamijenio stalni i javni Investicijski sud.
“Komisija
je s ovim prijedlogom zapravo popustila pod pritiskom i ispunila zahtjev
Parlamenta koji je formuliran u ljetos izglasanoj rezoluciji o TTIP-u.
Socijalisti i demokrati su tada predložili da se ISDS ukine i zamjeni novim
sustavom u kojem se transparentno biraju suci, vode procesi i ima pravo žalbe
na odluke. Prijedlog Komisije ispunjava sve te uvjete, no prije konačne
ocjene potrebna je detaljna i dubinska analiza kako bi se identificirale bilo
kakve potencijalne pravne “rupe” u prijedlogu,” kazala je Borzan.
S američke
strane reakcije na prijedlog Europske komisije su uglavnom negativne, neki su
išli toliko daleko i rekli da bi izbacivanje ISDS-a moglo pokopati pregovore o
TTIP-u. Ono što je nesporno je da bi ovaj prijedlog, ako se usvoji, na
globalnoj razini mogao promijeniti način na koji se rješavaju trgovinski
sporovi.
Za Transatlantsko
Trgovinsko i Investicijsko Partnerstvo (TTIP) je vrlo važna vijest da su
završeni pregovori o Transpacifičkom Partnerstvu (TPP). Lako se
pogubiti u kraticama, no radi se o sličnom trgovinskom sporazumu kojeg su nakon
šest godina pregovaranja sklopile SAD i dvanaest zemalja koje obrubljuju
Pacifik.
“Kada
sam bila u Washingtonu s delegacijom Europskog parlamenta, naši sugovornici u
State Departmentu i Kongresu su nam otvoreno rekli da je za njih prioritet
dovršenje pacifičkog sporazuma. Sada kada je ta priča gotova, pregovori oko
TTIP-a bi se mogli ubrzati. S druge strane, kandidatkinja za američku
predsjednicu Hillary Clinton je nedavno izjavila da ne podržava način na koji
je ispregovaran pacifički sporazum. Njen najveći konkurent za kandidata
Demokratske stranke Bernie Sanders je još radikalniji u protivljenju.
Pitanje je kako će američki izbori utjecati na ratifikaciju TPP i budućnost
TTIP-a,” upozorava Borzan.
Jedna od
točaka koje je izazvala negodovanje u Hrvatskoj bila je špekulacija da Sabor
neće imati pravo glasa kada se i ako bude ratificirao TTIP. Zastupnica Borzan
je poslala pismena zastupnička pitanja Europskom Vijeću i Komisiji sa zahtjevom
da daju tumačenje tko na kraju odlučuje u ime građana EU.
“Iz
Vijeća, koje predstavlja države članice, su mi odgovorili kako oni smatraju da
će TTIP zahvaćati u nacionalne politike te prema tome mora biti ratificiran u
parlamentima svih 28 država članica. Komisija je dala pitijski odgovor da će
nacionalni parlamenti glasati o TTIP-u ako on bude u njihovoj nadležnosti, a
ako ne bude, neće. Moj stavi i stav Republike Hrvatske je da Sabor treba
odlučivati o prihvaćanju ili odbacivanju TTIP-a. Radi se o povijesnom sporazumu
koji bi mogao značajno izmijeniti naše živote i odluka o njemu se treba
donijeti uz širok konsenzus”, zaključila je hrvatska europarlamentarka.
Sljedeća,
11. runda pregovora između SAD i EU će se održati sljedeći tjedan u Miamiju.
