Jedan od prioriteta bit će mi projekti vezani uz prometno povezivanje krajeva koji su udaljeni od Dalmatine
Klement
Bašić, predsjednik splitsko-dalmatinske organizacije HNS-a, šesti je na listi
koalicije ‘Hrvatska raste’ u IX. izbornoj jedinici.
Što će biti Vaš glavni
cilj ako postanete saborski zastupnik?
–
Stvoriti sve preduvjete da se stvari u ovim krajevima pokrenu s mrtve točke. Od
zakonskih preduvjeta, povezivanja institucija s građanima, obrtnicima i
poduzetnicima, do inzistiranja na dovršavanju neophodnih infrastrukturnih
projekata. Jedan od glavnih zadataka, možda najprimjereniji za odgovor na ovo
pitanje, jest prometno povezivanje krajeva koji su udaljeni od Dalmatine. Ne
radi se o ulaganjima za koja nema prostora u proračunu RH, a izlaskom iz
recesije došlo je vrijeme za realizaciju tih projekata. Konkretno, inzistirat
ću na hitnoj izgradnji brze ceste Križice – Kukuzovac kojom će se poslovna zona
i grad Sinj konačno povezati s glavnim državnim pravcem, a tu prometnicu treba
pratiti i plinovod.
Zalagat ću se za izgradnju brze ceste Šibenik – Drniš –
Knin koja će adekvatno povezati ta dva grada između kojih cirkulira velik
promet po nesigurnim i jako sporim prometnicama, ali i alarmirati da se riješi
brža komunikacija zaleđa Šibensko-kninske županije s obalom te šibenske luke s
granicom BiH. Smatram važnim i završetak autoceste i izgradnju pravca Žuta Lokva
– Rijeka. Mobilnost je izuzetno bitna za razvoj poslovanja, zapošljavanje, a
jednako važno pitanje je i osiguravanje krova nad glavom. Tu ne treba
izmišljati toplu vodu, POS modeli su najbolje rješenje jer se mladim obiteljima
omogućava izgradnja ili obnova kuće, kupnja ili najam stana po uvjetima
povoljnijim od tržišnih. Snažno ću poticati te modele i upozoravati na jedinice
lokalne samouprave koje ih blokiraju zbog nekih partikularnih interesa.
U svom programu ste
naveli nekoliko ambicioznih projekata…
–
Još 1971. godine osnivačica HNS-a Savka Dabčević-Kučar zalagala se za navodnjavanje
Ravnih kotara, a danas je vrijeme da taj projekt, kao i projekt navodnjavanja
Petrovog polja realiziramo. Poljoprivredni potencijali na području od Skradina
do Nina usporedivi su još jedino s neretvanskom dolinom! Svjestan sam da su o
tome govorili i drugi, ali bi priča uvijek stala na financijama. Zahvaljujući
kontaktima kolega iz EU parlamenta i sposobnim ljudima koji znaju kako
postaviti te projekte siguran sam da u EU fondovima ima prostora upravo za
takve projekte, a ako taj pothvat ne napravimo mi, neće nitko…
U svom
programu se zalažem za izgradnju cjevovoda i vodospremnika na Bukovici za
stočare te ubrzavanje rješavanja procesa komasacije i davanje koncesija na
pašnjake. Namjeravam raditi na javnoj promociji projekta HE Kosinj/Senj 2.
Projektom vrijednim oko 500 milijuna eura postojeći sustav HE Senj trebao bi se
nadograditi novim akumulacijskim jezerom u Kosinjskoj dolini s hidroelektranom
snage 350-400 megavata, novim 13,5 km dugim odvodnim tunelom te novom
elektranom Senj 2 snage 350 megavata.
Proizvodila bi se vršna energija, a takva
investicija bi donijela značajan prihod lokalnoj zajednici i stanovništvu, te uz
kvalitetnog privatnog partnera donijela samo korist i za državni proračun. Sve
su to vrlo realni projekti…
Cijeli
radni vijek ste obrtnik. Što treba učiniti da oni ‘prodišu’?
– Istina, obrtnik sam i ako uđem u Sabor obrtnici će imati svog
čovjeka u najvažnijoj instituciji demokratskog društva. Prije svega treba
smanjiti porezno opterećenje, posebno za obrtnike početnike. Treba im dati
šansu da se razviju, da, kako kažete, počnu disati punim plućima. Zakonskim
olakšicama treba stimulirati one koji rade legalno, a energiju usmjeriti na
eliminiranje rada na crno. Ne smije onaj koji nešto mulja ispasti pametniji od
obrtnika koji sve uredno plaćaju.
Nisam za hvatanje vještica, ali svi moraju
imati u sebi usađenu spoznaju da se ne smije varati državu, ne kao strah, već
kao normalnu stvar. To je, praktički, potkradanje svojih sugrađana i treba na
to gledati kao na sramotu, a ne sposobnost. Naravno, moramo učiniti sve da nam
država bude efikasna, a ne da obrtnici na porez gledaju kao na harač za
uhljebe. Kad
je riječ o obrtničkim zanimanjima, smatram da je nužna i promjena u
obrazovanju. Treba, po meni, osigurati preduvjete za razvoj praktične nastave i
prakse tijekom, a ne nakon školovanja. Nema smisla gubiti vrijeme, škola treba
izbaciti gotovog radnika.
Jeste li
zadovoljni radom strukovnih udruženja?
– Njihova uloga mora biti veća, pogotovo kad su u pitanju obrtnici
kao i mali i srednji poduzetnici! Moraju biti bolje organizirana, efikasnija i
transparentnija. Oni trebaju predlagati konkretna rješenja zakonodavnoj i
izvršnoj vlasti jer predstavljaju ljude s terena koji najbolje znaju kakve su
potrebe. Trebaju nam i želim surađivati s njima, ali tražit ću od njih maksimalni angažman.
U programu spominjete
Centar izvrsnosti…
–
Projekt je na moj prijedlog već prihvatila Splitsko-dalmatinska županija te je
uvršten u proračun za 2016. godinu, iako je župan Zlatko Ževrnja iz redova
HDZ-a. To dovoljno govori o tome kako se radi o dobrom projektu i zahvalan sam
političkim suparnicima što su u ovom slučaju bili širokih vidika. Kolege iz Varaždina
ga uspješno primjenjuju još od 2003. godine, a njihovo iskustvo može nam biti
od velike pomoći. Radi se o razrađenom modelu koji osigurava djeci predškolske
i školske dobi da u svom rodnom gradu ili općini razviju svoje potencijale. Zašto
dijete koje se rodilo u Zagrebu ili Varaždinu ima veće mogućnosti za uspjeh od djece
rođene u Zadru, Benkovcu, Kninu, Senju, Drnišu ili Gospiću? To ne smije biti
tako…
Koji treba biti prvi
potez buduće Vlade?
–
U skladu s imenom koalicije Hrvatska raste, prvi potez mora biti povećanje
rodiljnih naknada. Trenutačno nakon šest mjeseci rodiljna naknada pada na iznos
od 2600 kuna, pa su brojne majke primorane vratiti se na posao, a brigu o djeci
prepustiti bakama ili tetama koje uglavnom plaćaju na crno. To trebamo pod
hitno promijeniti. Pronatalitetna politika ne smije ostati mrtvo slovo na
papiru.
Izabrali
ste lokomotivu kao simbol kampanje, a nedavno smo imali skandal s Mađarskom
zbog vlaka s izbjeglicama?
– Da, sada radimo skandalozne stvari s Mađarima,
a za vrijeme Sanadera smo s njima lijepo surađivali. Vlak nam je vraćen za nekoliko
tjedana, a INA, bojim se, neće nikada… No, izabrao sam vlak zbog nešto
starijih konotacija, kada je simbolizirao prijevozno sredstvo koje se probija
kroz sve vremenske uvjete i ne skreće ni lijevo ni desno nego ide svojom trasom
do odredišta.
