Izlazak Hrvatskog zavoda za zdravstveno
osiguranje (HZZO) iz riznice, pokušaj donošenja novih zakona o
zdravstvenoj zaštiti i obveznom zdravstvenom osiguranju, aktivnosti na
smanjenju listi čekanja u bolnicama, ali i neprimjene izjave te sukob
interesa ministra zdravlja Siniše Varge, događaji su koji su obilježili
2015. u zdravstvenom sustavu.
Početak
godine obilježio je izlazak HZZO-a iz Državne riznice koji je, prema
tvrdnjama Ministarstva zdravlja i HZZO-a, u zdravstveni proračun donio
2,2 milijarde kuna više za zdravstvenu zaštitu, te zajedno s novim
modelom plaćanja prema izvršenoj usluzi omogućio povećanje bolničkih
limita i stvaranje uvjeta da zdravstvene ustanove više ne stvaraju nove
dugove. Zdravstvena administracija tijekom cijele godine iznosila je
pozitivne rezultate tih mjera, no hoće li one zaista dovesti
do stabilnog i financijski održivog sustava pokazat će završni
račun početkom 2016.
Varga odustao od donošenja novih zakona
Ministar
zdravlja Siniša Varga pod pritiskom javnosti morao je odustati od
donošenja novih zakona o zdravstvstvenoj zaštiti i obveznom zdravstvenom
osiguranju. Prijedlozi zakona naišli su na veliko protivljenje
struke, sindikata i udruga pacijenata te političke oporbe. Zakoni su
povučeni početkom srpnja nakon već provedene javne rasprave, a glavne
primjedbe bile su da se zakonima želi privatizirati javni zdravstveni
sustav, da se nije poštivala procedura donošenja, te da ih se iz
političkih razloga želi donijeti prije parlamentarnih izbora. Varga je
te kritike odbacio tvrdeći da su optužbe o privatizaciji neutemeljene i
politikantske jer je cilj novih zakona upravo suprotan – jačanje javnog
sustava zdravstva.
Ministarstvo zdravlja u
2015. pokrenulo je više programa za smanjenje listi čekanja, koje su
bile gorući problema i izvor nezadovoljstva pacijenata. Podaci za prvih
deset mjeseci pokazuju da su bolnice redovnim radom i kroz Program plus,
72 sata i Dane otvorenih vrata pružile milijun usluga više nego u 2014.
Među bolnicama s najboljim rezultatima su KBC Rijeka, Klinika za
ortopediju u Lovranu i KB Merkur, KB Sveti Duh, varaždinska, pulska i
zadarska bolnica.
Koliko je liječnika otišlo u inozemstvo
Cijele
godine vodila se rasprava i licitiralo s brojem liječnika i medicinskih
sestara koji nezadovoljni uvjetima rada u Hrvatskoj odlaze u druge
zemlje EU-a. Najžešći kritičari zdravstvene administracije bili su
Hrvatska udruga bolničkih liječnika i Hrvatska liječnička komora s novim
čelnikom Trpimirom Golužom, koji su tvrdili da je dopusnicu za rad u
inozemstvu zatražilo 150-ak uglavnom mlađih liječnika, te da će
Hrvatska, nastavi li se trend odlaska, ostati bez liječničkog kadra
kojeg ionako nema dovoljno. Iz Ministarstva zdravlja odgovorili su da je
do kraja studenog u sustavu bilo 100 liječnika i 300 medicinskih
sestara više nego početkom godine.
U
protekloj godini značajno se ulagalo u bolničku infrastrukturu te je
otvoren niz novouređenih bolničkih odjela s novom opremom. Novi i puno
veći odjel napokon su dobila i djeca oboljela od malignih bolesti iz
Klaićeve bolnice, koja se od lipnja liječe u prostorima Klinike za
tumore KBC-a Sestre milosrednice. U prosincu su počeli radovi na
izgradnji novog Odjela za forenzičku medicnu Psihijatrijske bolnice
Vrapče, koji se financira iz EU fondova.
Ministarstvo
zdravlja donijelo je pravilnik o uporabi marihuane u medicinske svrhe,
kojim se omogućava uporaba marihuane oboljelima od multiple skleroze,
AIDS-a i malignih bolesti.
Godinu
je obilježilo i nekoliko postupaka koje je zbog sukoba interesa
protiv ministra Varge provelo Povjerenstvo za sukob interesa, kao
i njegova neprimjerena izjava o medicinskim sestrama, zbog čega je odnio
neslavnu pobjedu na izboru za “Stup srama za najseksističkiju izjavu
političara”, koji mu je dodijelio Centar za edukaciju, savjetovanje i
istraživanje.
