Kujundžić najavljuje spajanje bolničkih odjela, a moguća je i nova sanacija zdravstva
Ministar zdravlja Milan Kujundžić u razgovoru za Hinu pojašnjava najavu
da se kreće u funkcionalno spajanje bolnica i bolničkih odjela,
kolike će to donijeti uštede i kako će se odraziti na pacijente,
govori o naraslom deficitu i mogućnosti nove sanacije
zdravstvenog sustava, te najavljuje skoru objavu Pravilnika o
specijalizacijama i poteze za poboljšanje stanja u obiteljskoj
medicini.
Ovih se dana u javnosti pojavila najava da krećete s
funkcionalnim spajanjem bolnica i bolničkih odjela, u kojoj je
fazi ta namjera?
To je ideja koja se provlači već desetak godina. Bolničku mrežu
treba prilagoditi sadašnjem vremenu i došlo je vrijeme da se to
provede, ali se pritom ni jedna bolnica neće zatvoriti. Radimo
analize i dosad sam obavio puno razgovora, a u ponedjeljak imam
razgovor sa županima, među ostalim, i na tu temu. Uistinu je
nepotrebno da na 15 do 20 kilometara udaljenosti imamo brojne
odjele koji se dupliraju, a koji nemaju dovoljan broj postupaka i
pacijenata. Radna verzija jest da se neće spajati uprave bolnica
već odjeli. U svim bolnicama ostat će četiri osnovna odjela –
interna, kirurgija, ginekologija i pedijatrija, kao i dnevne
bolnice prema postojećoj shemi. To znači da pacijent s,
primjerice, neurološkim ili oftalmološkim tegobama neće
trebati ići u bolnicu, gdje će biti ležeći bolesnici, nego će
pregled obaviti u svom gradu. Podaci nam govore da se kroz dnevnu
bolnicu i bolničke ambulante odradi više od 95 posto pacijenata,
te da samo njih pet posto ima potrebu za hospitalizacijom, pa se
nameće pitanje ima li zbog tih pet posto pacijenata logike
držati krevete i organizirati dežurstva na dva mjesta.
Nacionalni plan bolnica, tzv. Masterplan, vašeg
prethodnika Siniše Varge istekao je prije Nove godine. Mislite li
donositi novi dokument o tome i koliko su vam prihvatljiva
rješenja iz Masterplana?
Više puta sam rekao da ne treba “otkrivati toplu vodu” niti
bacati blato na prethodnike. Ne vidim razloga zašto na tragu tog
Masterplana ne bi nastavili. Kako zemljopisne udaljenosti nameću
rješenja, zna se koje su to bolnice. Primjerice, blizu su Našice
i Osijek, Vukovar i Vinkovci, Slavonski brod i Nova Gradiška,
Pakrac i Požega, Koprivnica i Virovitica, Varaždin i Čakovec,
Knin i Šibenik itd. Spajanjem bolničkih odjela postići će se
bolja kvaliteta jer će liječnici imati priliku obavljati više
postupaka, a ostvarit će se i uštede koje bi, prema preliminarnim
procjenama, u prvoj godini iznosile 30-ak milijuna kuna. Pritom
treba naglasiti da ni jedan pacijent na području s kojeg će biti
premješten odjel s ležećim krevetima neće biti ugrožen u
dostupnosti zdravstvene zaštite jer će većinu pregleda moći
obaviti u dnevnoj bolnici, kao i dosad. Novi model će
nam, s druge strane, otvoriti prostor za smanjenje nepotrebnog
broja akutnih kreveta i za povećanje kreveta za produženo
liječenje, odnosno palijativnu skrb, kojih nam nedostaje, bez
ulaganja dodatnog novca. Dokument bi trebao biti pripremljen za
realizaciju do kraja godine. Vidjet ćemo hoćemo li s primjenom
krenuti još u ovoj godini, ali stvari ne treba lomiti preko
koljena, kako se sve to ne bi doživjelo kao neko nasilje, već kao
čin u kojem će većina, a prvenstveno pacijenti, prepoznati da je
to za njihovu dobrobit.
S obzirom da kao ministar nemate ingerenciju nad
županijskim bolnicama, za takva spajanja morat ćete dobiti
suglasnosti županijskih skupština, pa je za očekivati da će biti
otpora.
Otpor uvijek postoji prema svemu novome, međutim, na više mjesta
sam razgovarao o tome i kad se izlože argumenti većina se
slaže da je to opravdano. Naravno da će se uvijek postavljati
pitanja – zašto ne ostaviti neurologiju ili oftalmologiju u
mom gradu, no u sadržajnom smislu većina se slaže da nemamo
dovoljno resursa za održanje ovakvog sustava. Nemamo dovoljan
broj liječnika i medicinskog osoblja s obzirom na broj pacijenata
i izvršenost usluga. A zna se da kada ne izvodite dovoljan broj
operacija, tada pada i kvaliteta usluge.
S obzirom da je zdravstveni sustav
ove godine dobio gotovo jednako novaca kao i lani, a da
su dugovi narasli na oko 4 milijarde kuna, kako ćete rješiti taj
deficit?
Dugovi su oko 4 milijarde kuna, a dospjelih je oko 1,5
milijarde kuna. Većina rokova plaćanja vrti se oko godinu
dana, a raspon ide od 5-6 mjeseci do dvije godine. Bolnice
prosječno mjesečno imaju manjak prihoda od 5 do 8 posto. Taj bi
novac trebalo podmiriti izvan sustava, a ne iz mjesečnih limita.
Zdravstveni sustav nema unutar sebe prostora da riješi postojeći
deficit, odnosno nećemo moći toliko uštedjeti da bi mogli
podmiriti dugove. Ova Vlada je taj problem naslijedila i morat će
naći načina da to riješi – hoće li to biti neki oblici sanacije,
kao dosad, ili neke druge forme, u ovom trenutku ne znam, ali
novac će se morati pronaći jer ga u sustavu nema. U ovom trenutku
na razini Vlade ne baratamo nikakvim konkretnim programima
vezanim uz povećanje prihoda, iako smo svi svjesni da će se
morati posezati za mjerama za kakvima su posezale i druge zemlje.
Ne isključujete mogućnost nove financijske sanacije
sustava?
Zovimo to kako god hoćemo, ali deficit uvijek netko mora
platiti. U zdravstvu je sada osnovno kako s ovom količinom novca
u proračunu uspjeti zadržati zdravstvenu zaštitu na istoj razini
i planirati tako da deficit bude što manji. S 22 milijarde kuna
ne može se naći čarobno rješenje preko noći, no imamo nekih
desetak mjesta gdje ćemo pokušati ponešto uštedjeti, a da pritom
ne bude umanjena kvaliteta. Jedno od rješenja vidimo u
objedinjenoj nabavi svih lijekova, generika i skupih i svih
drugih lijekova, kako bi smo postigli nižu cijenu i određenu
uštedu. Dosad su tako nabavljani samo generički lijekovi, a
ostalo je svaka ustanova nabavljala za sebe pa imamo značajne
razlike u cijenama. Zatim radimo na tome da se određivanje
referentne cijene lijekova premjesti iz HZZO-a u Agenciju za
lijekove (HALMED), čime bi se HZZO-u otvorio prostor da s
dobavljačima može pregovarati o dodatnom smanjenju cijena. To je,
primjerice, napravila Slovenija i postigla određene uštede.
Također planiramo ići s objedinjenom nabavkom opreme, te pojačati
kontrole izvršenosti rada. Veliki problem su nam bolovanja na
koja odlazi puno novaca, a valjat će pojačati i kontrole
upućivanja u bolnice iz obiteljske medicine.
Novi Pravilnik o specijalizacijama je prošao javnu
raspravu, no još ga niste objavili. Jeste li, kako ste najavili,
postigli konsenzus oko njega i je li točno da mu se protive
župani koji ne pristaju na nižu naknadu u slučaju ranijeg odlaska
liječnika?
Konsenzus je postignut s većinom dionika. Mislim da smo sada
negdje “u sagorijevanju” jedne i druge strane u pozitivnom
smislu. Uviđa se lagano da ako svatko brani svoje maksimalne
interese, ide na štetu drugoga. Vjerujem da ćemo novi pravilnik,
takav kakav jest, brzo pustiti. Kako su županijske skupštine bile
protiv manjih odšteta za odlazak liječnika ponovno smo otvorili
dijalog. Novi Pravilnik je pravičan, iako ne i idealan. On ne
sputava mlade ljude u razvoju karijere, pa i u odlasku, a s druge
strane daje određenu sigurnost županijama da će kroz odštetu,
koja maksimalno iznosi 30-ak tisuća eura, moći pokriti nastali
financijski i ljudski deficit.
Koordinacija hrvatske obiteljske medicine prigovara Vam
da dajete nerealna obećanja o zapošljavanju 200 novih liječnika u
primarnoj zaštiti. Što im možete odgovoriti?
Ne znam na temelju čega to misle. Svake godine medicinu u
Hrvatskoj završi 500 do 600 ljudi i oni su na tržištu za
specijalizacije. Iako je realno više njih zainteresirano za rad u
bolnici i kliničkim granama nego u primarnoj zaštiti, mislim da
ih se uz stimulativne mjere može zainteresirati za rad u
obiteljskoj medicini. Nažalost, utvrdili smo da je lani raspisano
svega 9 specijalizacija iz obiteljske medicine, tako da je novi
Pravilnik o specijalizacijama važno što prije pustiti i zbog
raspisivanja novih specijalizacija iz obiteljske medicine, hitne,
pedijatrije, ginekologije i radiologije. U ovom trenutku smo
spremni već u veljači objaviti natječaj za 180 specijalizacija iz
primarne zaštite za koje imamo osiguran novac iz EU-a,
prvenstveno za županije i mjesta koja su siromašnija i gdje je,
uvjetno rečeno, manje atraktivno ići raditi, a uz to ćemo
raspisati dodatnih 100 specijalizacija u primanoj zaštiti.
