Ministarstvo zdravstva omogućit će liječnicima lakši razvoj karijere u Hrvatskoj kako bi se zaustavio njihov odlazak u inozemstvo, poručio je u srijedu ministar zdravstva Milan Kujundžić nakon što je objavljeno da je Hrvatsku u zadnje tri i pol godine napustilo 525 liječnika
“U ovome trenutku nema čarobnog alata kojim bi se ljude
zaustavilo, ali ono što Ministarstvo može i hoće učiniti u ovome
trenutku bolje je razvijanje karijera u Hrvatskoj”,
izjavio je ministar uoči sjednice Vlade upitan za podatke
koje je danas objavila Hrvatska liječnička komora (HLK).
I Kujundžić raspolaže podatkom da je oko 500 liječnika otišlo
nakon ulaska Hrvatske u EU, no tvrdi da ih se značajan broj i
vratio, iako ne može točno reći je li to 15 ili 20 posto onih
koji su otišli.
Plaće u zdravstvu vezane uz rast BDP-a i zaposlenosti
Po anketi koju je proveo HLK o motivima za odlazak liječnika u
inozemstvo na prvom se mjestu navodi nezadovoljstvo uvjetima
rada, uređenošću sustava i mogućnošću napredovanja, dok su tek na
četvrtom mjestu osobna primanja.
Predsjednik HLK-a Trpimir Goluža u srijedu je na konferenciji za
novinare ustvrdio da liječnik specijalist s pet dežurstava
mjesečno i doktoratom znanosti u Hrvatskoj ima prosječnu plaću od
oko 13.000 kuna, a bez prekovremenog rada mjesečna su mu primanja
9500 kuna.
“Isti stručnjak u inozemstvu zarađuje dva do šest puta veću
plaću, ovisno o državi EU u koju se odlazi”, rekao je Goluža.
Kujundžić odgovara da je porast plaća u zdravstvu
vezan uz porast BDP-a i zaposlenosti, koji će
donijeti više novca za zdravstvo i otvarati prostor za
veće plaće.
Izrazio je i nadu da će se postići dogovor između sindikata i
Vlade te da će osnovica za plaće u zdravstvu iduće godine
rasti za šest posto.
“Sve je izgledalo da će se to lako realizirati, a onda su se
pojavili formalni problemi. Ja vjerujem da će se realizirati tih
šest posto”, poručio je ministar.
O sudbini Imunološkog zavoda
Novinare je zanimalo i kakva će biti odluka povjerenstva
o sudbini Imunološkog zavoda, koja bi trebala
biti objavljena u ponedjeljak.
“U ovom trenutku imamo spoznaju da, na žalost, na zadanom
lokalitetu, građevinski i tehnički, proizvodnja imunoglobulina i
faktora nije moguća. Nastavljamo sa studijom isplativosti,
a imamo i pravni problem s obzirom da postoji IMZ d.d.
i IMZ javna ustanova, tako da treba vidjeti s kojom
količinom raditi novu lokaciju, koliko bi to koštalo i može li to
sama hrvatska država ili treba tražiti strateške partnere”, rekao
je Kujundžić.
Dodao je kako će se kod eventualnog odabira strateškog partnera
zagovarati najbolja ponuda, a bila bi sreća da ona bude iz
Hrvatske.
Nije htio komentirati porast dugova u zdravstvu za vrijeme
njegova prethodnika Darija Nakića, odgovorivši samo da su
dugovi u zdravstvu “nešto što nas stalno prati”.
“U ovome trenutku postoji mogućnost da se ponegdje malo uštedi,
ali zdravstvo poskupljuje svuda u svijetu 5 do 8 posto, a mi s
našim izdvajanjem za zdravstvo to ne možemo pratiti”, poručio je
Kujundžić.
