Predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov izjavio je u ponedjeljak u razgovoru za Hrvatski radio kako bi Hrvatski sabor trebao postići određeni stupanj suglasnosti i pristupiti promjenama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, osobito u dijelu koji se odnosi na postupak izbora sudaca Ustavnog suda.
Petrov drži da bi se imena kandidata za ustavne suce trebala
znati ranije kako bi se mogla provesti njihova sigurnosna
provjera, da ih ocijeni hrvatska javnost i kako bi
to bila što manje politička, a više stručna
imenovanja.
Na taj bi način, te uz zadržavanje
potrebne dvotrećinske većine, izbor ustavnih sudaca
bio značajno kvalitetniji, a proces izbora
transparentniji, kaže Petrov.
“Danas se ustavni suci biraju dvotrećinskom većinom i dijelom je
to dobro. Ali, s druge strane, ne možete pobjeći od dogovora
političkih stranaka i onda se dogodi da neki suci budu predmet
iznimnog interesa javnosti zbog određenih djela koja su
imali u prethodnom političkom djelovanju. To je ono što
izaziva sumnju kod građana – hoće li Ustavni sud
funkcionirati kako treba i hoće li biti kvalitetan?”, kazao
je Petrov u emisiji Hrvatskoj radija “S Markova trga”.
S obzirom da je pred Hrvatskim saborom iduće godine izbor još tri
ustavna suca, Petrov je najavio kako će to biti jedna
od tema proširenog Predsjedništva Sabora, kao i predmet
razgovora s drugim saborskim zastupnicima. Cilj je da se o
tom prijedlogu razgovara u iduća dva do
tri mjeseca kako bi se znao ishod prije
raspisivanja natječaja za tri nova suca, rekao je Petrov.
Glasanje o državnom proračunu u
četvrtak
Predsjednik Sabora najavio je kako će se o državnom
proračunu za 2017. glasati u četvrtak, nakon što je o njemu u
subotu provedena cjelodnevna rasprava.
S obzirom na tvrdnje o nedovoljnom radu Sabora, Petrov je
ustvrdio kako se situacija pomalo mijenja, o čemu
svjedoči analiza rada novog saziva Sabora u prva dva mjeseca
u odnosnu na prethodna tri saziva od 2007. do danas.
“U analizi se vidi da je broj radnih dana u prva dva
mjeseca ovog saziva udvostručen, odnosno za 100 posto je veći u
odnosu na prethodna tri saziva”, kazao je. To znači da je
udvostručen broj radnih sati, točaka dnevnog reda, javljanja za
riječ i replika te je doneseno 36 zakona.
Upitan hoće li biti izglasan Mostov prijedlog Zakona o
ograničavanju dužnosničkih plaća, Petrov nije bio izričit u
odgovoru.
“Ne bih mogao reći ni da hoće niti da neće. Ne znam kakvo je
sveukupno mišljenje saborskih zastupnika SDP-a, HDZ-a,
HNS-a, kojih je najveći broj”, rekao je Petrov.
Napomenuo je kako može prihvatiti argument HDZ-a da će
se politikom, ukoliko se toliko sroza plaća, baviti samo oni
koji od politike žele profitirati na osobnoj razini, no, ipak
smatra kako je za povećanje plaća dužnosnika potrebno pričekati
da se popravi gospodarska situacija.
Osvrćući se na mogući razgovor sa šefom oporbe,
predsjednikom SDP-a Davorom Bernardićem, Perov je
rekao kako je vrlo važno da najveće političke stranke
postignu konsenzus oko 5-6
dugoročnih strateških projekata za RH, kako se ne bi
više događalo da se nakon promjene vlasti prekidaju
započeti strateški projekti važni za Hrvatsku.
