Birališta u Makedoniji otvorena su u nedjelju za prijevremene parlamentarne izbore, dogovorene pod pokroviteljstvom Europske unije kako bi završila najgora politička kriza u 15 godina
Pravo glasa ima oko 1,8 milijuna birača. Birališta će
biti otvorena od 7 do 19 sati po srednjoeuropskom vremenu.
Bivši konzervativni premijer Nikola Gruevski, koji je vladao
gotovo deset godina, odstupio je s funkcije u siječnju u sklopu
dogovora s EU-a, a na izborima u nedjelju pokušat će na vlast
vratiti svoju stranku VMRO.
Njegov glavni protivnik je Zoran Zaev i njegov Socijaldemokratski
savez Makedonije (SDSM) koji će pokušati stati na kraj vladavini
VMRO-a i dokazati da je Gruevski korumpirani i iskvareni
političar koji je zlorabio tajnu policiju kako bi prisluškivao
više tisuća ljudi, piše dpa.
Snimke koje je svojedobno objavio Zaev daju naznake da je pod
vlašću Gruevskog prisluškivano oko 20 tisuća ljudi, uključujući
političare, vladine dužnosnike, aktiviste, novinare i suce.
Prijevremeni izbori dogovoreni su prije 18 mjeseci, no dvaput su
otkazani jer je opozicija ustrajala na reformama kojima bi se
eliminirao barem dio sivih zona za koje tvrdi da su Gruevskom i
VMRO-u omogućili da manipuliraju i pobjeđuju na svim izborima od
2006. godine.
Jedna od mjera je uključivala brisanje tisuća preminulih ljudi iz
popisa birača, a drugom je preustrojen rad državnih medija.
Zaev je Gruevskog optužio i za ucjenu birača koji rade u velikom
državnom aparatu i državno vođenom sektoru gospodarstva.
Usprkos tome, ankete daju znatnu prednost VMRO-u, ali one u
Makedoniji tradicionalno nisu pouzdane, a visok broj neodlučnih,
trećina birača, dodatno otežava precizna predviđanja
pobjednika.
Među albanskim glasačima najpopularnija je Demokratska unija za
integracije (DUI), koalicijski partner VMRO-a u njihovih deset
godina vladavine, koja ima 6,6 posto podrške, a slijedi ju
Demokratska stranka Albanaca sa 3,3 posto.
Albanci predstavljaju gotovo trećinu od ukupno 2,1 milijuna
makedonskih stanovnika.
Njihova vodeća stranka, DUI, pridružila se VMRO-u u koalicijskoj
vladi nakon dogovora iz 2001. kojim je završena oružana pobuna
Albanaca s ciljem ostvarenja većih prava.
Nakon što je taj sporazum stabilizirao Makedoniju, zemlja je
počela napredovati prema članstvu u Europskoj uniji, a Bruxelles
ju je 2005. i službeno proglasio kandidatom.
No njezin put prema EU-u zaustavila je nacionalistička i
nedemokratična vladavina Gruevskog koja je usporila potrebne
reforme. Dodatni uteg tom procesu je dugotrajni spor s Grčkom oko
imena Makedonije, povijesne grčke pokrajine, zbog čega je Atena
blokirala makedonski napredak prema EU-u i NATO savezu. Utjecaj
Bruxellesa na Skoplje općenito se smanjio zbog potpunog izostanka
napredovanja Makedonije prema članstvu.
EU je dugo kritizirala Gruevskog zbog njegovog odnosa prema
demokraciji i vladavini prava, no danas joj je potrebna suradnja
Skoplja u upravljanju migrantskom krizom, piše Reuters.
Velik broj migranata koji su prošle godine ušli u Europu prošli
su takozvanom balkanskom rutom na čijoj se prvoj crti nalazi
Makedonija, što je ojačalo njezinu pregovaračku poziciju s EU-om.
Iako je Makedonija najsiromašnija od bivših jugoslavenskih
republika, politička i diplomatska pitanja i dalje zasjenjuju
raspravu o ključnim problemima poput nekonkurentnog gospodarstva,
sustavne korupcije i općeg siromaštva.
