Saborsku raspravu o izmjenama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva zastupnici su u srijedu iskoristili kako bi upozorili na važnost sanacije gubitaka u vodnoj mreži bez udara na standard građana poskupljenjem vode
Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) govornicu je iskoristio kako bi se
obrušio na “tajkune koji skupo prodaju vodu” prozivajući vlasnika
Jamnice Ivicu Todorića.
S obzirom na to da se isporučitelji vodnih usluga u prijelaznom
razdoblju od donošenja Zakona o financiranja vodnog gospodarstva
od 2009. godine nisu osposobili niti su osigurana financijska
sredstva za saniranje gubitaka vode u mreži, zadržavanje modela
obračuna naknade za korištenje voda po zahvaćenim, a ne po
isporučenim količinama vode, dovelo bi do značajnih poskupljenja
vode, što bi bio znatan udar na standard građana kao i dodatno
financijsko opterećenje javnih isporučitelja vodnih usluga, a
cilj – sprečavanje gubitaka – ne bi bio ostvaren, navodi se u
obrazloženju prijedloga. Stoga se predlaže privremeni način
obračuna naknade za korištenje vode i to za razdoblje do 1.
siječnja 2018., odnosno dok se ne steknu uvjeti ili dok se ne
predloži pravičniji model obračuna.
“Isporučitelji vode moraju se osposobiti da budu stabilni, a cilj
nam je da svaki građanin ima pitku vodu. Ne želimo da se teret
gubitka u mreži prelijeva na krajnjeg korisnika, na potrošača”,
rekao je HSS-ov zastupnik Davor Vlaović. Dodao je i kako bi se uz
ekonomsku komponentu trebalo voditi i socijalnim elementima, da
građani imaju vodu i da ona cijenom bude prihvatljiva njihovom
kućnom budžetu.
Sinčić je, u kontekstu cijene vode, prozvao Ivicu Todorića
svrstavši ga među “tajkune koji skupo prodaju vodu”.
“Baš čitam kako je gazda preko Jamnice iscrpio previše vode, pa
bi bilo lijepo spomenuti kako je gazda došao uopće do Jamnice. U
čarobna vremena pretvorbe i privatizacije nakon prvih lokalnih
izbora Branko Mikša je bio gradonačelnik Zagreba, a gospodin
Vuljanić je bio župan Županije zagrebačke. Jamnica, pošto je
spadala pod Županiju zagrebačku, došla je direktiva, mora se dati
Todoriću gazdi. Gospodin Vuljanić je to odbio napraviti. Ukida se
Županija zagrebačka, spaja se sa Gradom Zagrebom, gospodin Mikša
rješava stvar, gazda dobiva Jamnicu ’95. Nakon toga, krajem ’95.
opet novi izbori, tu je bila zagrebačka kriza kulminirala, vraća
se na kartu županija, ali sada nije županija zagrebačka, nego
Zagrebačka županija… Inače, ako je to bitno, gospodin Mikša
danas radi u Agrokoru, slučajno, ako je bitno, gospodin Vuljanić
je bio na listi koalicije Jedna opcija”, rekao je Sinčić.
Nezavisni zastupnik Tomislav Žagar naglasio je kako nije pravedno
ni pošteno isključivati ljude iz vodoopskrbne mreže jer je,
ističe, voda potrebna za život. No, upozorio je i na slučajeve
onih koji žele izaći iz vodoopskrbne mreže, a to ne mogu
napraviti. “U općini Voćin naime ljudi piju zdravstveno
neispravnu vodu koju uredno plaćaju, plaćaju i naknadu za
održavanje sustava”, pojasnio je u tom smislu Žagar.
Branko Hrg (HDS) poručio je kako je voda u 90 posto jedinica
lokalne samouprave pitka. “Mi smo vrlo rijetki po tome u svijetu
da cijena vode iz pipe košta u prosjeku jednu lipu po litri u
čemu je uračunata i odvodnja i sve dažbine koje na nju idu”,
poručio je.
“Važno je reći građanima da ovaj zakon predstavlja pravu
tempiranu bombu za njihov standard. Gubici u vodovodnoj mreži
trenutno iznose oko 50 posto zahvaćene vode što slijedom toga
znači da bi se za isto toliko računi krajnjih korisnika primjenom
predloženog od 1. siječnja 2018. godine trebali povećati”, rekao
je Branimir Bunjac (Živi zid).
Zakon se, drži, ne bi smio primjenjivati prije nego distributeri
vode ne riješe problem gubitka vode u svojim sustavima, a pri
tome naglašava odgovornost javnih tvrtki koje nisu postupile
prema potrebnim preporukama.
Sinčić je pozornost skrenuo i na odluku Ustavnog suda iz 2007.
godine u slučaju tužbe iz Opatije kada je Ustavni sud dosudio da
se isključenje kućanstva sa vodovodne mreže ne može koristiti kao
sredstvo naplate duga za vodu.
Raspravu o Zakonu o financiranju vodnoga gospodarstva zastupnici
su započeli nakon što su jutros ‘brzopotezno’ raspravili
nekolko zakona kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s
europskim, a među kojima je i uspostava infrastrukture za
alternativna goriva, kombiniranom prijevozu tereta i dr.
