Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump izabrao je umirovljenog mornaričkog generala Jamesa Mattisa za mjesto budućeg ministra obrane
Prilikom odabira generala Jima Mattisa, Donald Trump poručio je
kako je pronašao svoga generala Pattona. Ali to možda ne pokriva
u potpunosti značaj Mattisova izbora. On je bio veliki kritičar
Obamine politike prema Iranu, skeptičan je prema sve većoj ulozi
žena u vojsci te želi vojsku koja nije opterećena političkom
korektnošću. On je također ratnik-intelektualac, koji jednakom
lakoćom i bez pretencioznosti citira Marka Aurelija i Eliota
Cohena, piše CNN.
Učenik rata
Usprkos nadimku ”Bijesni pas”, kojeg je zaslužio surovošću na
bojnom polju i korištenju aforizama (”Budite pristojni, budite
profesionalni, ali imajte plan da ubijete svakoga koga
upoznate”), on ne samo da je strastveni čitatelj, već je i
mislilac. Priručnik iz 2006. godine kojem je bio koautor pomogao
je u promjeni pristupa SAD-a ratu u Iraku. U kolovozu je objavio
knjigu o odnosima vojnika i civila, ”Ratnici i građani”
(Warriors and Citizens), koju će sigurno čitati ljudi u Pentagonu
kako bi lakše shvatili Mattisa i smjer u kojem će ih voditi.
Pogledi na politiku i rat
U završnom eseju knjige Mattis i koautor, povjesničarka Kori
Schake, iznose nekoliko ključnih zapažanja:
Prvo, od 11. rujna, politički vođe prepuštaju vojnim časnicima da
politički opravdavaju ratove SAD-a. Mattis na to gleda kao
neodgovorno, jer izabrani dužnosnici imaju odgovornost
”pobjeđivati u političkim argumentima, a ne se oslanjati na
vojsku”.
Drugo, Mattis piše da je SAD u podređenom položaju, jer njeni
protivnici vode totalni rat.
Treće, obrambeni budžet se opasno naginje prema plaćama i
beneficijama nauštrb obuci, opremi i broju vojnika. Mattis i
Schake navode brojke prema kojima bi za manje od 10 godina i 80%
budžeta moglo ići samo za troškove osoblja.
Četvrto, kritični su oko korištenja vojske u društvenim
eksperimentima, tj. dopuštanju homoseksualacima i ženama da služe
vojni rok.
Peto, ističu da je preveliki naglasak stavljen na žrtve rata,
PTSP i samoubojstva veterana te je to stvorilo kulturu
”viktimizacije”.
Šesto, ratovi u Afganistanu i Iraku nakon 11. rujna nisu imali
konkretne političke ciljeve te su imali nametnuta ograničenja na
broj trupa.
Kako se slaže s Trumpom
Mattis i Schake smatraju da bi politički vođe trebali opravdavati
ratove SAD-a; da bi ti ratovi trebali biti bolje opremljeni; da
bi SAD trebale sudjelovati u ratu da pobijede te da bi se vojska
trebala fokusirati na uspješno vođenje rata, a ne biti pokusni
kunić.
Daljnji tragovi o tome kako bi Mattis mogao voditi Pentagon
nalaze se u disertaciji pod nazivom ”Mattisov način ratovanja”
(The Mattis Way of War). Ona opisuje kako je Mattis nakon 11.
rujna vodio 1000 marinaca koji su zauzeli napuštenu zrakoplovnu
pistu iza neprijateljskih položaja u Afganistanu. Disertacija
navodi neke ključne činjenice o Mattisovom načinu vođenja.
Prvo, pokušao je svoj štab smanjiti na minimum kako bi povećao
brzinu djelovanja.
Drugo, razumije da se povijest ne ponavlja, ali da može
”postaviti kognitivne temelje za inovativna rješenja kompleksnih
problema”. Kao pripremu za ovu operaciju, čitao je knjige o
Drugom svjetskom ratu u kojima su se opisivale slične operacije.
Treće, svojim ljudima je detaljno objasnio svoje namjere, tako da
su svi znali svrhu i ciljeve borbe.
Kako će se onda Mattisova povijest i pogledi na svijet odraziti
na odluke tijekom Trumpova predsjedništva?
Veći broj vojnika?
Bitni prioritet je odluka što učiniti s Afganistanom. Obama je
najavio da će se SAD s vremenom povući iz Afganistana još 2009.
godine, ali Mattis je nezadovoljan time te bi se moglo očekivati
da će se zalagati za veći broj vojnika u Afganistanu. Također,
protivi se djelomičnom slanju trupa u Irak i Siriju te bi se
moglo očekivati da će povećati broj trupa na tim područjima.
Sudeći po komentarima o ulozi žena u borbi, moglo bi se dogoditi
da žene ne budu u borbenim ulogama u vojsci.
U govoru u Washingtonu ovog travnja, rekao je da je Iran najveća
prijetnja stabilnosti i miru na Bliskom istoku. Možemo očekivati
kako će se postrožiti stav Amerike prema Iranu.
Čini se da je Mattis već utjecao na Trumpa da promijeni ideje o
mučenju zatvorenika, tj. da mu objasni da je to
kontraproduktivno.
Ako se Mattisa potvrdi kao ministra obrane, može se očekivati da
će se zalagati za snažnu vojsku; veću posvećenost ratovima;
skepsu oko stavljanja žena na prve crte, i poštivanje Ženevske
konvencije oko pitanja tretmana zarobljenika.
