EU
treba ažurirati dugoročne financijske planove kako bi izašli na kraj s
novim prioritetima i izazovima kao što su masovne migracije, unutarnja
sigurnost i nezaposlenost mladih, ustvrdili su eurozastupnici u
rezoluciji izglasanoj u srijedu, izvijestio je Europski parlament.
Tekst rezolucije postavlja
političke preporuke za predstojeći prijedlog Europske komisije za
promjenu višegodišnjeg financijskog okvira Unije (MFF) za 2014-2020.
Promjene također trebaju riješiti zaostala zakašnjela plaćanja EU-a,
dodaju euro zastupnici.
“Neophodna je prava srednjoročna revizija MFF-a kako bi se Uniji
omogućio učinkovit odgovor na brojne izazove s kojima se trenutno
suočava dok istovremeno ispunjava svoje političke ciljeve. Očekujemo od
Komisije predstavljanje iscrpne i iskrene analize i za posljedicu,
prijedlog za skup kvalitativnih i kvantitativnih promjena MFF-a koji će
omogućiti Uniji prilagodbu današnjoj situaciji i postizanje svojih
političkih ciljeva. Proračun EU-a mora odražavati političke obaveze
Unije”, istaknuo je Jan Olbrycht, poljski zastupnik kluba Europske pučke
stranke i jedan od dvoje izvjestitelja za dugoročni proračunski plan.
Isabelle Thomas, iz Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i
demokrata u Europskom parlamentu i druga izvjestiteljica, dodala je
kako su “novi izazovi koji su se pojavili u protekle dvije godine
otkrili kako je ovaj financijski okvir zastario”. “Njegova brza i
korjenita revizija je postala neophodna kako bi se uspostavila europska
sposobnost djelovanja”, upozorila je Thomas.
Europarlamentarci su naglasili kako odredbe samog MFF-a “pružaju mogućnost revizije okvira u slučaju nepredviđenih okolnosti”.
Revizija bi trebala omogućiti preispitivanje prioriteta, dodali su
eurozastupnici i ukazali na veličinu kriza koje su pogodile EU od kada
je trenutni MFF odobren 2013. godine, uključujući migraciju i
izbjeglice, terorističke napade i unutarnja sigurnosna pitanja, krizu u
poljoprivredi, malu zaposlenost i uporno visoku nezaposlenost, pogotovo
kod mladih ljudi. Također su predložili da svaki euro upućen u proračun
treba biti iskorišten, a svaki višak sačuvan kako bi se pokrile trenutne
potrebe.
Da bi se sačuvala elastičnost proračuna, eurozastupnici predlažu
kreiranje trajne “krizne rezerve” unutar proračuna EU-a kako bi se
izbjegla naprečac smišljena rješenja, te uspostavu posebnih fondova.
Ovaj mehanizam bi trebao funkcionirati kao novi poseban instrument povrh
MFF-a počevši od 2020. godine.
Eurozastupnici predlažu niz prilagodbi postojećem MFF-u kako bi se
učinio fleksibilnijim omogućavajući Uniji brze odgovore na nepredviđene
krize. Također napominju da analiza trenutnog okvira nudi izvanrednu
mogućnost za pojednostavljenjem sustava implementacije, i zbog toga,
traže od Komisije identificiranje nedostataka i pronalaženje konkretnih
prijedloga za omogućavanje potpune iskoristivosti oskudnih sredstava.
Nedostatak sredstava je prisilio EU na uvođenje na brzinu donesenih
instrumenata kao što su fondovi financirani iz zemalja članica,
proračuna EU-a i zaklada za razvoj EU-a, poput Zaklada Madad,
Kriznog uzajamnog fonda EU-a za Afriku i Fonda za izbjeglice u Turskoj.
Ali umnožavanje takvih instrumenata u nedostatku sveobuhvatne
proračunske strategije za djelovanje u krizama stvara problem
odgovornosti i demokratske kontrole u EU-u, ocjenjuju zastupnici. Zemlje
članice uglavnom nisu uspjele do sada predati njihove očekivane
doprinose u zaklade, potkopavajući tako njihov uspjeh, dodaju euro
zastupnici.
Europska komisija je obavezna predstaviti analizu MFF-a do kraja
2016. Eurozastupnici žele da se promjene, kada se jednom dogovore,
provedu promjena bez odgode i uključe u proračun za 2017. godinu.
O nekim elementima slijedećeg MFF-a bi se trebalo već raspravljati u
okviru ove revizije.
