Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić ocijenio je u petak da Hrvatska,
poništenjem presude kardinalu Aloziju Stepincu, “zatrpava jame u koje su
ustaše pokapale Srbe” i riskira da ostane bez potpore civiliziranog
svijeta.
Zagrebački sud poništio je
presudu Stepincu iz 1946. uz obrazloženje da grubo krši sadašnja i
tadašnja temeljna načela kaznenog prava civiliziranog dijela
čovječanstva,
“Hrvatska zatrpava jame u koje su ustaše pokapale Srbe, ali ako ovako
nastavi iskopat će ponor u koji će upasti i ostati sama, bez potpore
civiliziranog, anifašističkog i antinacionalnog dijela čovečanstva”,
izjavio je Nikolić za internetsko izdanje lista Blic.
“Stepinac nikada nije osuđen u Hrvatskoj, kako u NDH tako i u
današnjem pravnom slijedbeniku te ustaške države. Osuđen je u
Jugoslaviji, a Srbija je pravni slijedbenik svih zemalja bivše
Jugoslavije, i s tim su suglasne sve novostvorene države”, dodao je.
Srbijanski predsjednik presudu vidi kao pritisak na papu Franju “da
odustane od utvrđivanja istine i kanonizira bivšeg kardinala”.
“Svoje stajalište o ulozi Stepinca u Drugom svjetskom ratu prenio sam
papi Franji u izravnom razgovoru prilikom posjeta Vatikanu”, podsjetio
je Nikolić i naglasio kako osobno priprema dokaze koje će predočiti
mješovitom povjerenstvu Katoličke i Srpske pravoslavne crkve.
“Poglavar Rimokatoličke crkve mi je rekao da neće žuriti s odlukom
zato što bi Stepinac bio prvi krišćanski svetac koga SPC i ostale
pravoslavne crkve ne bi priznale”, navodi Blic citirajući Nikolića.
Presuda nadbiskupu Alojziju Stepincu iz 1946. poništena je jer grubo
krši sadašnja i tadašnja temeljna načela materijalnog i procesnog
kaznenog prava civiliziranog dijela čovječanstva, zaklučio je sudac Ivan
Turudić obrazlažući odluku o reviziji presude kojom je Stepinac kažnjen
sa 16 godina zatvora i prisilnog rada te petogodišnjim gubitkom
političkih i građanskih prava.
Stepinca je u rujnu 1946. tadašnje Javno tužilaštvo NR Hrvatske,
temeljem “Zakona o krivičnim djelima protiv naroda i države”, optužilo
da je surađivao s talijanskim i njemačkim okupatorom te ustaškim režimom
u NDH, za nasilno katoličenje pravoslavaca, za pomaganje ustaškom
režimu, ali i neprijateljsku propagandu nakon kraja rata.
Presudu je 11. listopada 1946. donio Vrhovni sud koji ga je proglasio krivim po svim točkama optužnice.
Zahtjev za revizijom presude podnio je u ime obitelji Boris Stepinac,
a na sjednici izvanraspravnog vijeća i predstavnica Državnog
odvjetništvaa kazala je da je suglasna s revizijom i predložila da sud
poništi pobijanu presudu u cijelosti.
