
Među brojnim privilegijama koje uživaju hrvatski državni dužnosnici je
i pravo na korištenje službenog stana. Neki su smješteni u državne
stanove, a za neke država unajmljuje odgovarajuću nekretninu.
Potpredsjednik Božo Petrov i pet ministara tehničke vlade Tihomira
Oreškovića – Predrag Šustar, Tomislav Tolušić, Lovro Kuščević, Ante
Šprlje i Oleg Butković – koriste državne stanove. Za dvojicu ministara
iz Oreškovićeve vlade – Antona Klimana i Tomislava Panenića – država
unajmljuje stanove. Ukupno je 45 članova aktualne Vlade RH smješteno u
službene stanove, 30 ih je u državnim nekretninama, a za 15 se stanovi
unajmljuju.
Najatraktivniji državni stanovi nalaze se na dvije zagrebačke adrese –
Ilica i Palmotićeva ulica. Republika Hrvatska raspolaže s ukupno 160
stanova za službene potrebe na području cijele Hrvatske, od kojih se u
ovom trenutku koristi njih 130. Pravo na službeni državni stan imaju
dužnosnici Vlade, Sabora i sudova, razvrstani u tri kategorije, ali
pravo na takve stanove imaju i carinski i sudski službenici, lučki
kapetani i sl., svrstani u najnižu kategoriju.
Orepić odustao od povlaštenog najma?
Predsjednik, potpredsjednici i ministri Vlade RH imaju pravo na trosoban
ili stan površine veće od 60 m2, ali ako imaju članove obitelji, za
svakoga člana kvadratura se povećava za 10 m2. Isto pravilo o povećanju
kvadrature vrijedi i za druge dvije kategorije dužnosnika – zamjenike i
pomoćnike ministara. Uz ministre Antuna Klimana i Tomislava Panenića, kojima plaćamo najam službenih stanova, proljetos se spominjalo ime ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića
jer je planirao unajmiti veći stan od onoga koji mu pripada po
kategorizaciji. No njega nema na posljednjem popisu članova Vlade RH
kojima plaćamo najam službenog stana ili koriste onaj državni pa se može
naslutiti da je nakon kritika odustao od korištenja tih povlastica.
Popis članova aktualne i bivše Vlade RH koji koriste službene stanove možete pregledati ovdje.
Devet zamjenika ministara Oreškovićeve vlade koristi pravo na službeni
stan (start im je dvosobni stan, odnosno stan od 40 do 60 m2), sedmorica
su u državnim nekretninama, a za dvojicu plaćamo najam. Dužnosničko
stambeno pravo iskoristilo je i 27 pomoćnika i glasnogovornica u ovoj
vladi, a njima, prema kategorizaciji, ako žive sami, pripada jednosobni
stan, odnosno stan od 20 do 30 m2. Dužnosnici za koje plaćamo najam
stana od privatnih stanodavaca plaćaju pet kuna po kvadratu, a ostatak
troška snosi država.
I u državnim i u unajmljenim stanovima koje koriste članovi Vlade RH
dužnosnici sami plaćaju režije. Za saborske zastupnike troškove za
režije snosimo mi, porezni obveznici. Zastupnici prosječno žive u
unajmljenim stanovima, a njih čak 78 koristi to pravo i koštali su nas
1,261 milijun kuna za razdoblje od 28. prosinca 2015. do 8. srpnja ove
godine. Zastupnicima se podmiruju stanarine u unajmljenim stanovima za
službene potrebe do 2.500 kuna mjesečno te režije u visini od 500 kuna. U
ovom sazivu tek su četvorica zastupnika u državnim stanovima: Mirko Rašković, Darko Milinović, Mile Horvat i Željko Jovanović.
Bolje u Saboru nego u Vladi
I članovi vlade Zorana Milanovića koristili su pravo na službene stanove – uz potpredsjednike Vlade Branka Grčića i Ranka Ostojića,
još je osam ministara bilo smješteno u državne stanove ili smo im
plaćali najam stana. Četvorica od njih brzo su otišla s pozicija – Slavko Linić, Željko Jovanović, Veljko Ostojić i Zlatko Komadina
– ali su se Jovanović i Linić preselili u Sabor pa su službene stanove
koristili temeljem zastupničkog mandata i prolazili su pri tome i bolje
nego kao ministri jer im je država plaćala režije. Linić i Jovanović
jedini su koristili državne stanove, a za preostalih osam članova
najužeg Milanovićevog tima plaćali smo najam.
Početkom ministarskog mandata Ranko Ostojić bio je u središtu skandala
jer je stan, kao ministar policije, unajmljivao od tadašnjeg vlasnika
medijske kuće EPH Ninoslava Pavića.
Od sedam zamjenika ministara u Milanovićevoj vladi koji imaju pravo u
startu na 40 – 60 m2 te po 10 kvadrata za svakog člana obitelji šest ih
je koristilo državni stan, a za jednoga smo plaćali najam. Pravo na
život u službenom stanu ostvarilo je i 13 pomoćnika ministara u
Milanovićevoj vladi.
Više od deset godina stanari Banskih dvora bezuspješno se pokušavaju izjednačiti u povlasticama
s nositeljima zakonodavne vlasti, kojima plaćamo i stanarine i režije.
Svi pokušaji da se političke povlastice ukinu neslavno su propali.
Prosječna neto plaća ministra u Vladi RH iznosi 18.000 kuna, a plaće
zastupnika kreću se od 12.700 do 22.000 kuna. Prosječna neto plaća u
Hrvatskoj, isplaćena u svibnju, iznosi 5.706 kuna.
Tko je u kojoj skupini dužnosnika?
Prema položaju, dužnosnici su podijeljeni u tri skupine:
Vlada i državna tijela
I. skupina: članovi Vlade
II. skupina: predstojnik Ureda predsjednika Vlade, zamjenici ministra, glavni tajnik Vlade i predstojnik državnog ureda
III. skupina: ravnatelji Porezne i Carinske uprave te policije, zamjenik
predstojnika Ureda predsjednika Vlade, glavni državni inspektor,
zamjenik glavnog tajnika Vlade, glavni državni rizničar, pomoćnici
ministra, glasnogovornik Vlade i ravnatelj državne upravne organizacije
Hrvatski sabor:
I. skupina: predsjednik i potpredsjednici Sabora
II. skupina: predsjednici radnih tijela, predsjednici klubova zastupnika i tajnik Sabora
III. skupina: potpredsjednici radnih tijela, zastupnici i zamjenik tajnika Sabora
IV. skupina: voditelji ustrojstvenih jedinica u Stručnoj službi Sabora
Sudovi:
I. skupina: predsjednici sudova
II. skupina: predsjednici sudskih odjela
III. skupina: suci, službenici i namještenici
‘Za bračnog ili izvanbračnog druga, odnosno osobu s kojom dužnosnik živi
u istospolnoj zajednici, koji boravi s dužnosnikom u mjestu u kojem on
obavlja svoju dužnost, kao i za svako dijete, pastorče, posvojenika ili
dijete koje je na osnovi rješenja nadležnog centra za socijalnu skrb
povjereno na čuvanje i odgoj dužnosniku i boravi s njim u mjestu u kojem
on obavlja svoju dužnost, na gornje kriterije u slučaju raspoloživosti
stanom može se dodati 10 m2 površine stana. Međutim, navedeni kriteriji
ne moraju se primjenjivati ukoliko dužnosnik pristaje na stan manji od
polaznih kriterija’, naglašavaju u DUUDI-ju.



