Lideri HDZ-a i SDP-a Andrej Plenković i Zoran Milanović u nastavku
sučeljavanja na HRT-u u petak navečer odgovarali su na blok ideoloških
pitanja, poput odnosa prema Titu, pozdravu “Za dom spremni” te o
vanjskoj politici i mogućnosti velike koalicije poslije rujanskih
izbora.
Na pitanje treba li
sankcionirati pozdrav “Za Dom spremni” Plenković je odgovorio kako je je
vrlo jasno osudio incidente u Kninu, dok je njegov protukandidat
poručio kako je njegovo mišljenje o toj temi poznato. “Smatram da su to
bile provokacije i događaji koji ne doprinose dostojanstvenom
proslavljanju Dana domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja.
Ono što je ključno da se u vrijeme Domovinskog rata razvilo i druge
pozdrave ‘Pozdrav Domovini i’ i ‘Domovini vjeran’ i to su pravi
pozdravi”, rekao je Plenković .
Za Milanovića je Dan ustanka u Srbu dan ustanka naroda Like. “Vlada u
kojoj je gospodin Plenković bio državni tajnik 2011. je financirala
obnovu tog spomenika te je tamo čitan pozdravni govor tadašnjeg
predsjednika Sabora Luke Bebića”, podsjetio je Milanović dodavši kako je
tamo bio jednom, više ne ide, ali i da je “tamo, u oslobađanju tog
Srba, poginulo ’44 jako puno Dalmatinaca partizana”.
Plenković bi, kaže između Srba i Brezovice radje išao u Brezovicu.
“22. lipnja je u Hrvatskoj praznik, Dan antifašističke borbe. Kada je
riječ o zbivanjima u Srbu, tamo je početkom ’90-tih skupove imao
gospodin Rašković i gospodin Martić”, prisjetio se Plenković.
Za čelnika HDZ-a je Josip Broz Tito bio čelnik totalitarnog sustava
te je mišljenja da bi se Trg maršala Tita trebao preimenovati u neki
“primjereniji naziv”. Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, mišljenja
je Plenković, u povijesnom je smislu bio najvažnija ličnost “možda i u
cijeloj našoj povijesti”.
Lider SDP-a pak smatra kako su Tuđman, Tito i Radić bile hrvatske
vertikale. “Tuđman je imao dobro mišljenje o Titu, nosili su istu kapu i
zvijezdu, ja je nisam nosio. Smatram da Tuđmanu treba dati Markov trg.
Sveti Marko nije zaštitnik grada Zagreba”, rekao je.
Milanović je pojasnio što je mislio s tim da mu je ‘lijevo srce,
konzervativna glava” rekavši kako konzervativna glava znači “razumna,
hladna glava kada je problem”.
Plenković je za sebe rekao kako je je uvijek pripadao desnom centru i
temeljnim vrijednostima narodnjaštva i demokršćanstva. “Na svim
vrijednostima na kojima je utemeljena obitelj Europske pučke stranke
čiji je dio i HDZ”, rekao je Plenković. Milanović ga je na to upitao
kako će reagirati kada u tu obitelj “uđe Napredna stranka gospodina
Vučića i dragih ljudi koji su briljirali po Hrvatskoj ’95”.
“Što se tiče Srpske napredne stranke kojoj je Vučić na čelu danas, mi
znamo koji su im korjeni i ambicije. Hrvatskoj je u interesu
transformirana politička scena u Srbiji pa i tako Srpska napredna
stranka, ali mi to ne zaboravljamo i jako dobro znamo o kome se radi”,
odgovorio mu je Plenković.
Upitan misli li da je Miro Barešić terorist ili borac za
Hrvatsku lider HDZ-a je uzvratio kako on spada u onu skupinu hrvatskih
emigranata koji su razočarani otišli iz Hrvatske. “Za hrvatsku stvar i
ideale borio se koliko je meni poznato na način koji je uključivao i
ideju da se tadašnjeg jugoslavensog veleposlanika u Stockholmu uzme kao
taoca”, rekao je Plenković.
“Moj deda, odnosno očuh moje mame, je bio u ustašama za vrijeme rata i
bio u Staroj Gradiški nakon rata, a to mog oca koji je bio iz
partizanske obitelji nije smetalo da sklopi brak s mojom majkom, ali moj
deda nije uzimao ambasadore za taoce. To što su napravili nanijelo je
ogromnu štetu hratskom imenu i hrvatskoj ideji. Cjenim što je dao
doprinos borbi za Hrvatsku ali to nije bilo dobro”, rekao je Milanović.
“Mi o Miri Barešiću raspravljamo zbog jedne druge teme, a to je
presude Visokog suda u Muenchenu o slučaju ‘Perković i Mustač’, slučaju
u kojem je kolega Milanović dva dana prije članstva u EU
neprimjereno mijenjao Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim
stvarima”, ustvrdio je Plenković.
“Josipa Perkovića je Bundeskriminalamt tražio još 2009. no on je
imao sustavnu zaštitu iz vrha HDZ-a. On je jedan od osnivača HDZ-a, on
je bio fikser HDZ-a… To nije moj svijet”, uzvratio mu je
Plenković ga je potom prozvao da je on bio taj koji nije želio
dopustiti da se izruče odgovorni za ubojstva hrvatskih emigranata u
vrijeme bivše države. “Sve što govori je da pokrije svoju odgovornost. A
gospodin Perković nije bio osnivač niti utemeljitelj HDZ-a to sam
verificirao sa svim koji su osnivali HDZ”, poručio je Milanoviću.
Milanović je izrazio žaljenje što Perkoviću nije suđeno u Hrvatskoj.
“Ja bih takve ljude hapsio”, ustvrdio je na što ga je Plenković prozvao
za “aluziju na interesantno korištenje represivnog aparata”.
Milanović je debatu iskoristio i da svom protukandidatu poručio kako
će ga smatrati čovjekom s autoritetom kada “isključi iz stranke ljude
kao što je Božidar Kalmeta, koji su optuženi za zločinačko udruživanje i
otuđivanje 40 milijuna kuna”.
Ljudi u SDP-u kada su pod istragom prije optužnice moraju izići iz
stranke, ustvrdio je Milanović na što ga je Plenković prozvao zbog afera
Sabo, Merzel, Jakovina, Madison.
“Nikada HDZ neće nikome dopustiti dociranje o tome koga bi mi i zašto trebali isključiti”, poručio mu je Plenković.
Plenković je upitan o tome zbog čega je zamjenik predsjednika HDZ
Milijan Brkić zadnji na listi u drugoj izbornoj jedinici gdje će se za
preferencijalne glasove nadmetati sa aktualnim ministrom kulture Zlatkom
Hasanbegovićem uzvratio kako je to bila “zajednička politička odluka i
dobra poruka”.
O tome tko bi bio ministar kulture u HDZ-ovoj vladi rekao je da će ga
“izabrati njaboljeg u konkurenciji niza ljudi na području kulture”.
Milanović je rekao kako je Hasanbegović možda “drag čovjek za popiti
kavu” ali je ustvrdio i kako je Europa nastala na antifašizmu te da
Hasanbegović griješi, dok je njegovo ponašanje nazvao štetnim za
Hrvatsku.
“Mislim da bi gospodin Milanović trebao popiti kavu s gospodinom
Hasanbegovićem i uvjeriti se da je naš ministar umjeren i ugodan
čovjek”, uzvratio mu je Plenković.
Plenković je pojasnio i kako je Zaklada Hrvatskog državnog zavjeta
platila program njemačkog IFO instituta koja je odvojena pravna osoba od
HDZ-a. “IFO nije radio program već studiju koja je kao znanstvena
podloga na korist svima koji žele pridonjeti rješavati ključnih
gospodarskihi pitanja u Hrvatskoj”, rekao je Plenković.
Milanović mu je uzvratio kako IFO institut HDZ-u nije očito pojasnio
kako se raspoređuje porez na dohodak. “U njihovom dokumentu ima niz
neoliberalnih, ekonomski desnih ideja od smanjenja prava radnika do
devalvacije kune”, zamjerao je Milanović.
Upitan o tome što stoji iza afere Madison uzvratio je: “Naprosto
lažna kaznena prijava”. Ona bi, tvrdi, da nije riječ o njemu, bila odmah
odbačena. “S obzirom da je riječ o meni odbačena je skoro odmah”,
ustvrdio je uputivši zainteresirane na DORH.
“I Madison i sve druge privatne firme su visokim zidom ograđene od
hrvatske Vlade i nisu mogle raditi za Vladu i ministarstva. Moja
odluka! Ono zbog čega je netko nekome nešto prijavio tiče se isključivo
SDP-a koji pohodi revizija i za razliku od HDZ-a ta revizija uvijek
daje besprijekorne nalaze”, istaknuo je
Plenković ga je upitao konkretno da li je glasnogovornica njegove
Vlade bila volonterski angažirana kao zaposlenica Madisona, Milanović
mu je uzvratio: “Ne! Glasnogovornica Vlade bila je osoba koja je bila na
plaći u Vladi i u Madisonu nikada nije radila”.
Na pitanje što misli učiniti kako bi pomogao blokiranima, Plenković
je najavio izmjene Ovršnog zakona kojima će se povećati dio dohotka koji
ne podliježe ovrsi, kao i jednokratnu otplatu duga u iznosu jednog
osobnog dohotka.
Milanović je, pak podsjetio da je njegova vlada ukinula javne
ovršitelje, smanjila zatezne kamate, donijela program energetskog
siromaštva, otpisala dio duga za režije te zakonskim izmjenama pomogla
zaduženima u švicarskom franku.
U vanjskopolitičkom bloku pitanja, obojica su neprihvatljivim ocijenila srbijanski zakon o regionalnoj jurisdikciji.
Milanović je kazao kako je Plenković kao zastupnik u Europskom
parlamentu po tom pitanju napravio koliko je moguće, a ministra vanjskih
poslova Miru Kovača još jednom je prozvao jer nije bio u Bruxellesu
kada je Srbija otvorila pregovaračko poglavlje 23.
“Moja je vlada prva počela odbijati te optužnice, imamo problem i s
političkim optužnicama iz BiH. Ono što ćemo poručiti kolegama iz Srbije,
sjest ćemo i dogovoriti ugovor kojim ćemo to pitanje bilateralno
riješiti. U protivnom, natjerat će nas da im blokiramo poglavlje 23 i
zato je vaš ministar iz vlade koju branite trebao biti u Bruxellesu, ne
da ih blokira, nego da im to kaže”, rekao je Milanović.
Plenković mu je uzvratio optužbom da Milanovićeva vlada nije učinila
ništa kako bi pomogla akcoji na temelju koje je usvojena rezolucija
Europskog parlamenta o Srbiji. “Srbija je lobirala u 28 država članica
non-stop protiv naših amandmana, a vi kao vlada, ne da nam niste
pomogli, nego niste učinili ništa”, rekao je Plenković.
Na Milanovićevo prozivanje ministra Kovača, uzvratio je kako je Kovač
u međumjerila za Srbiju uvrstio za Htrvatsku važna pitanja, dok je
Milčanovićeva vlada propustila to učiniti u inicijalnim mjerilima.
Na pitanje Hoće li presuda minhenskog suda protiv Perkovića i Mustaća
biti uvod u seriju sličnih suđenja u Njemačkoj, Plenković je ocijenio
kako je njemačko pravosuđe pridonijelo suočavanju s državnim terorizmom
SFRJ protiv hrvatskih emigranata. “Mislim da je ovaj slučaj kompenzirao
puno toga što se nije na vrijeme napravilo u zemlji i da su svi koji su
pokušali to spriječiti, bivši predsjednik Vlade dva dana prije ulaska u
EU, mislim da je ovo poticajno za pravo suočavanje s prošlošću”, rekao
je Plenković.
Milanović je uzvratio kako lustraciju u Hrvatskoj ne može napraviti
Njemačka, nego da to treba provesti Hrvatska. “Za razliku od gospodina
Plenkovića, koji je rekao da ima razumijevanja za gospodina Barešića, a
nema za ove fiksere koji su ubijali u inozemstvu, a kasnije dijelili
putovnice HDZ-ovcima, ja nemam razumijevanja ni za jedne i radit ću na
tome da hrvatski građani budu izručivani isto kao njemački, jer nama se
dogodilo na dan kad je taj perković i, kako se zove, ovaj drugi izručen,
da nam je Njemačka odbila izručenje jednog čovjeka po istim osnovama,
zato što je loše pregovarano”, kazao je Milanović.
Plenković je uzvratio kako mu to što Milanović tvrdi da ne može
sjetiti kako se Mustać zove “djeluje rekli bi Francuzi, malo
hallucinante (obmanjujuće)”.
Ponovio je tvrdnju da je europska povjerenica za pravosuđe Viviane
Reding 2013. imala spreman dokument po kojemu je Hrvatskoj prijetilo
oduzimanje 120 milijuna eura namijenjenih pripremi za ulazak u
schengenski granični režim. Ustvrdio je kako to znaju i europski
povjerenik Neven Mimica i Milanović.
Upitan kako bi postupio u slučaju novog izbjegličkog vala, Milanović
je kazao kako bi postupio kao i ranije, humano i ne dovodeći u pitanje
sigurnost građana.
HDZ je prozvao za “opstrukciju koja je graničila s bijesom”, a Plenković
mu je uzvratio protuoptužbom da je tada kao premijer nepotrebno
zaoštrio odnose sa susjedima te poručio Milanoviću kako je to mogao malo
diplomatičnije izvesti.
“A, ne, ja sam državnik, a ne birokrat, to je druga uloga, to ćete za
pet godina imati priliku vidjeti”, odgovorio je Milanović. “Apsolutno,
nakon što mi istekne mandat premijera”, uzvratio je Plenković, na što je
Milanović ustvrdio da je to prvi put da Plenković kaže da će biti
premijer te da to nikad prije nije rekao.
“Jesam, jesam, slabo čitate, jer ja ne bih pristao na ono na što ste
vi htjeli pristati, prepustiti premijersko mjesto gospodinu Petrovu, ako
se dobro sjećam”, odgovorio je Plenković.
Kad je riječ o položaju Hrvata u BiH, Plenković je istaknuo kako je
to za Hrvatsku “vanjskopolitičko pitanje broj jedan”, ali i naglasio
kako rješenje za ustavni ustroj ne može propisati ni Hrvatska ni
međunarodna zajednica, nego da ono mora doći iznutra. Podsjetio je da je
Europski parlament usvojio rezoluciju koja inzistira na naćelu
federalizacije, decentralizacije, supsidijarnosti i legitimne
zastupljenosti.
Milanović je, pak, ponovio kako EU mora dati poseban tretman BiH i
“progledati im kroz prste”, jer se, uvjeren je, BiH u protivnom neće
stabilizirati.
Naglasio je da je u BiH odlazio često kao premijer, ali “ne po novac
ni po glasove”. “Moji prijatelji u Mostaru znaju da kada je HDZ gorio,
tamo nije bilo predstavnika HDZ-a iz Zagreba, oni tamo idu samo po
glasove”, kazao je Milanović, na što mu je Plenković uzvratio
podsjećanjem da je na SDP-ovo inzistiranje u hrvatskom ustavu fiksirana
kvota za zastupnike iz dijaspore. Naglasio je da HDZ želi jedinstvo s
iseljenom Hrvatskom.
Mogućnost velike koalicije nakon rujanskih izbora obojica su otklonili.
“Ja na ove izbore idem da HDZ pobijedi i da stvorimo većinu koja će
dobiti povjerenje u Saboru i napraviti novu vladu, koja će biti većina
desnoga centra. Naravno da u politici postoje i teme i situacije oko
kojih je potreban nacionalni konsenzus i dijalog, ali mislim a u ovome
trenutku velika koalicija nije na dnevnom redu”, kazao je Plenković.
Milanović, pak, kaže kako bi s Plenkovićem mogao, ali s njegovom
strankom ne. Uvjeren je da će Narodna koalicija pobijediti, ali i
poručio kako ne računa na dominaciju. “Bit će teško jer je HDZ moćna
mašinerija i ja je respektiram u tom smislu, ne govorim sad o odnosu
prema zakonima i korupciji, to je druga priča”, rekao je Milanović.
