Geopolitičke borbe i balkanske intrige razlog su što će utrka za glavnog
tajnika UN-a ostati neizvjesna do posljednjeg trenutka, piše u
ponedjeljak britanski dnevnik The Guardian otkrivajući da izbor za
najvišu svjetovnu dužnost protječe u hakiranju poruka, lažnim optužbama,
prljavim trikovima i tajnim dogovorima ispod stola.
U ponedjeljak 15 država članica Vijeća sigurnosti UN-a održava peti krug glasanja za nasljednika glavnoga tajnika Ban Ki-moona.
Unatoč nepisanu pravilu da se na najvišu dužnost rotiraju kandidati sa
svih kontinenata, a sada je red na Europi i to istočnoj koja još nije
dala glavnog tajnika u povijesti Svjetske organizacije i k tomu da to
bude žena jer nijedna još nije obnašala tu dužnost, kao favorit je
isplivao muškarac i to iz zapadne Europe, kaže The Guardian.
Bivši visoki povjerenik UN-a za izbjeglice Antonio Guterres neprijeporni
je pobjednik tri prethodna kruga glasovanja, odnosno kandidat koji je u
četvrtom krugu dobio 12 ohrabrenja i samo dva obeshrabrenja istaknuvši
se u ispitivanju humorom, karizmom, poznavanjem materije.
No njegov izbor nije svršen čin jer bi ga vetom mogla blokirati Rusija,
jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti. Moskva ističe da je sada
red na istočnoj Europi i ne zaboravlja da je sadašnji glavni tajnik Ban
Ki-moon iz Južne Koreje, saveznice Sjedinjenih Država koje su za njega
snažno lobirale prije deset godina.
Prošli je tjedan na Twitteru osvanula poruka da je Moskva podržala Guterresa, no ispostavilo se da je poruka bila lažna.
Najizgledniji pobjednici
Slovački kandidat, bivši šef diplomacije Miroslav Lajčak, iznenada je
skočio na drugo mjesto pošto je prošli mjesec slovački premijer Robert
Fico posjetio Moskvu četiri dana prije izbornog kruga i kritizirao
sankcije Europske unije nametnute Rusiji zbog pripojenja Krima. Iz tog
razloga Lajčaka bi, unatoč tomu što je iz istočne Europe i iz članice
EU, mogla blokirati neka od pet zapadnih stalnih članica Vijeća
sigurnosti.
Treći s najviše izgleda je Vuk Jeremić, bivši srbijanski šef
diplomacije, no njegov će izbor zacijelo vetom blokirati Washington koji
mu nije oprostio protivljenje neovisnosti Kosova niti to što se Jeremić
dužnošću predsjedatelja Opće skupštine UN-a koristio kao platformom za
nacionalističku retoriku.
Kad je riječ o ženama, bivša premijerka Novog Zelanda Helen Clark smatra
da žene nisu diskriminirane i upozorava da je u lobiranju za dužnost
važna konstelacija istok-zapad, zatim sjever-jug, stil kandidata,
preciznije odgovara li u nekom trenutku velikim silama jaki vođa ili pak
kandidat na kojeg one mogu utjecati.
Čelnica Udruge UN-a Velike Britanije Natalie Samarasinghe, naprotiv,
uvjerena je da u izboru ima seksizma jer su u dosadašnjim saslušanjima
visokokvalificirane i iskusne žene ostvarile lošiji dojam nego muškarci
sa siromašnijim životopisom.
Međutim, u konačnici dogovori između velikih sila odlučiti će o
pobjedniku, piše The Guardian. Navodi da se u Bugarskoj vodi bitka kako
zamijeniti prvu kandidatkinju Irinnu Bokovu, čelnicu UNESCO-a koja se
nije istaknula na saslušanju, drugom političarkom iz Bugarske,
Kristalinom Georgievom, povjerenicom Europske komisije za proračun.
Bugarski premijer Bojko Borisov pričekat će rezultate petog kruga
glasanja kako bi odlučio može li u posljednji trenutak u utrku uključiti
Georgijevu umjesto Bokove. No ako u tome i uspije, Rusija bi vetom
mogla blokirati Georgijevu jer je ona članica Europske komisije koja
Rusiju kažnjava sankcijama zbog Ukrajine, podsjeća britanski list.
Pravo veta
Pravo veta kojim raspolaže pet stalnih članica Vijeća sigurnosti pri
izboru glavnog tajnika može poslužiti kao ulog u pregovaranju o nizu
drugih pitanja, o sukobu u Siriji, Ukrajini i drugdje u svijetu, gdje
Rusija i Zapad stoje na suprotstavljenim pozicijama. Ta zatrovana
atmosfera u Vijeću sigurnosti može voditi u dugu borbu u kojoj bi
najkvalificiraniji kandidati mogli biti izbačeni iz igre i pasti kao
žrtve otvarajući put onima s ne tako blistavim životopisom, piše list.
Postoji i mogućnost da petorka na trenutak zaboravi sve nesuglasice u
nakani da zaštiti svoju dragocjenu povlasticu – pravo veta, jer ako se
ne uspiju dogovoriti o kandidatu još će više otvoriti put sve glasnijim
zahtjevima da Opća skupština UN-a dobije snažniju ulogu i donese
presudu.
“Unatoč svim geopolitičkim razlikama, logika kontrole P5 znači da oni
još mogu postići sporazum. P5 je čak ponešto iznerviran jer je izbor
glavnog tajnika 2016. nesvakidašnje transparentan”, kaže Richard Gowan,
stručnjak za UN u Europskom vijeću za vanjske poslove i objašnjava da
petorka smatra da je Opća skupština upravo odradila svoje godišnje
zasjedanje i sada se lijepo treba ‘vratiti u svoju sobicu’ i ne zabadati
dalje nos u poslove Vijeća sigurnosti.
