Četvrt stoljeća hrvatske neovisnosti

Sabor u petak obilježava 25. obljetnicu hrvatske neovisnosti

Svečanim prijemom, Hrvatski sabor u petak će obilježiti četvrt stoljeća
hrvatske neovisnosti i Dan neovisnosti, 8. listopada.

Bit će to prigoda za
podsjećanje na 8. listopada 1991. godine kada je prvi saziv Sabora u
dramatičnim okolnostima, u zgradi INE u Šubićevoj ulici donio povijesnu
odluku da Hrvatska raskida sve državnopravne sveze s bivšom SFRJ.

Na svečanom prijemu, koji počinje u 11 sati, predviđeno je obraćanje
predsjednika Sabora akademika Željka Reinera, a nazočit će državni
dužnosnici, predstavnici političkog, društvenog, kulturnog, akademskog
života te predstavnici vjerskih zajednica, udruga i diplomatskog zbora u
Hrvatskoj.

Odluku o neovisnosti Sabor je donio jednoglasno, a pročitao ju je tadašnji potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks.
“Republika Hrvatska od dana 8. listopada 1991. raskida državnopravne
sveze na temelju kojih je zajedno sa ostalim republikama i pokrajinama
tvorila dosadašnju SFRJ”, rekao je Šeks te poručio kako je zadaća Vlade,
sabora i svih državljana Hrvatske “da oživotvore tu odluku i da obrane
hrvatsku nacionalnu samostalnost, suverenost i neovisnost”.
Hrvatska od tog trenutka više nije smatrala legalnim ni legitimnim ni
jedno tijelo bivše države, ni njene pravne akte, bivša zajednička država
za nju je prestala postojati.
Povijesnu odluku o neovisnosti, Sabor je temeljio na referendumskoj
volji hrvatskih građana da imaju samostalnu državu, te na Ustavnoj
odluci o samostalnosti i suverenosti koju je donio 25. lipnja 1991.
godine.
Stupanje na snagu te Odluke odgođeno je za tri mjeseca, na temelju
Brijunske deklaracije od 7. srpnja i zahtjeva Europske zajednice koja je
vjerovala da se rastuća jugoslavenska kriza i srpska agresija mogu
riješiti mirnim putem.
Tromjesečni moratorij na Odluku o samostalnosti istekao je 7. listopada
1991., na dan kada su zrakoplovi JNA raketirali Banske dvore u kojima je
tada bila rezidencija prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i
koji je u trenutku napada bio u zgradi.
Bili su to dramatični dani za cijelu državu, agresija JNA i pobunjenih
lokalnih Srba proširila se na gotovo cijelu Hrvatsku, svakodnevno su
napadani Vukovar, Vinkovci, Osijek, Sisak, Karlovac, Gospić, Zadar,
Šibenik, Dubrovnik…te brojna druga manja mjesta.
Nakon napada na Banske dvore, od kojih ga dijeli tek Markov trg, Sabor
je zbog opasnosti da se napad ponovi, 8. listopada zajedao u zgradi Ine u
Šubićeboj ulici, dakle izvan povijesnog zdanja na Trgu svetog Marka.
Na tu se činjenicu osvrnuo tadašnji predsjednik Sabora Žarko Domljan.
“Još od vremena turskih zuluma, Hrvatski sabor nije bio prisiljen da
traži neko tajno i skrovito mjesto i sama ta činjenica dovoljno govori
kuda ovi novovjeki zulumčari povijesno i civilizacijski pripadaju”,
zaključio je Domljan.
Iako je važnost tog datuma neupitna, on čitavo deteljeće nije imao
status državnog blagdana. Tek 2001. godine, Sabor je donio odluku da se
8. listopada proglasi Danom neovisnosti.

Iz naše mreže
Povezano
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@ezadar.hr ili putem forme Pošalji vijest