Koje će poteze povući novi ministar zdravstva Milan Kujundžić, tek
ćemo vidjeti, no naših troje sugovornika upućenih u probleme s kojima se
javno zdravstvo u Hrvatskoj danas susreće navelo je po pet ključnih
stvari kojima bi se novi ministar trebao odmah pozabaviti.
Mario Drlje, predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata
1. ‘Zakonom zabraniti tajkunizaciju i amerikanizaciju javnog zdravstva’, jedna je od točaka koju ističe Drlje. Pritom smatra da je potrebno analizirati Zakone
o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o zdravstvenom osiguranju te provesti
detaljnu financijsku analizu jer bi promjene bez pravog uvida u stanje
išle na štetu najsiromašnijih. U tom kontekstu traži i potpunu zabranu
miješanja privatnog i javnog zdravstva kojim bi bilo onemogućeno
liječnicima da rade u oba sektora. Drlje smatra da bi trebalo biti ‘ili – ili’.
Traži i zakonsku zabranu uvođenja košarica usluga koje bi podmirivalo osnovno zdravstveno osiguranje, a sve ono što košarica ne obuhvaća građani bi plaćali.
2. Iza podne hodnici bolnica su prazni. Potrebna je reorganizacija posla
Postoje liječnici koji su primorani raditi prekovremene sate, a u isto
vrijeme u nekim su bolnicama iza 12 sati hodnici prazni, ‘skoro da na njima možemo igrati na male branke’,
opisao je Drlje. Stoga treba prekovremene sate pošteno platiti, ali i
postrožiti kontrolu radnog vremena i plaćati zdravstvene djelatnike po
kvaliteti i učinku. Reorganizacija je, smatra, potrebna i u sustavu
javne nabave koji bi trebalo objediniti i njime upravljati iz jednog
centra.
3. Rok čekanja na pretragu ne smije biti dulji od 30 dana
Kao rak-ranu hrvatskog zdravstva Drlje navodi i liste čekanja.
Rok čekanja za pojedinu zdravstvenu uslugu treba definirati, a da
pritom rok ne bi smio biti dulji od 30 dana dok u isto vrijeme imamo
neiskorištene kapacitete.
4. Osnivanje zdravstvenog USKOK-a
Kako bi se spriječila siva ekonomija, mito i korupcija u javnom zdravstvu, Drlje predlaže osnivanje zdravstvenog USKOK-a.
Ta bi se institucija bavila kontrolom potrošnje 23 milijarde kuna
koliko godišnje cirkulira zdravstvom i mogućom tajkunizacijom u javnom
zdravstvu.
5. Raspisivanje referenduma s lokalnim izborima
‘Kad se pripremi nova reforma ili promjena zakona, a ako otpori lobista
tajkunizacije bude prevelik, tada raspisati referendum s lokalnim
izborima u svibnju 2017.’, naglašava Drlje i napominje da referendum u
tom slučaju ništa ne košta. Treba na njemu pitati građane što misle i
kakvo zdravstvo žele.
Trpimir Goluža, Hrvatska liječnička komora
1. Mjere za kadrovsku stabilizaciju sustava
Šef Hrvatske liječničke komore smatra da je potrebno uvesti stimulativne
mjere za zadržavanje zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj te potaknuti
stvaranje novih kadrova i nastojati da se oni koji su otišli vrate u
Hrvatsku.
2. Smanjivanje lista čekanja
Uvođenje normativa spominje većina naših sugovornika. Goluža smatra da
je potrebno uvesti točnu definiciju vremensko-kadrovskih normativa,
stvoriti dijagnostičko-terapijske smjernice kako bi sigurnost pacijenata
bila veća, a sustav racionalniji.
3. Ojačavanje pozicije i uloge pacijenta u sustavu
Predlaže uvođenje pravobranitelja za pacijente te uvođenje sustava no fault compensation
kojim bi se omogućila isplata odštete pacijentima u slučaju pretrpljene
štete neovisno o tome je li posljedica liječničke greške.
4. Poboljšanje položaja zdravstvenih djelatnika
Potrebno je, napominje Goluža, unaprijediti trajnu medicinsku edukaciju –
staž, specijalističko i subspecijalističko usavršavanje. Treba
osigurati i pravnu sigurnost: temeljito redefinirati pravni okvir (Zakon
o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o liječništvu i zakona koji se odnose na
ostale zdravstvene profesije). Nužan je i strukovni kolektivni ugovor
za liječnike u smislu priznavanja specifičnosti liječničkog poziva.
5. Financijska stabilizacija sustava
Goluža smatra kako je nužno povećati odgovornost svih sudionika u
sustavu te formirati realnije i poticajne cijene i sadržaja
zdravstvenih usluga. Uveo bi i institut menadžera rizika u poslovanje
svake zdravstvene ustanove, ali bi i ojačao ulogu Agencije za kontrolu
kvalitete i akreditaciju u zdravstvu.
Ivica Babić, predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata
1. ‘Prvo treba obnoviti socijalni dijalog
s liječnicima i sindikatom koji su dvije prethodne vlade, ona Zorana
Milanovića i Tihomira Oreškovića, ignorirale’, kaže za tportal Ivica
Babić.
2. Odlazak liječnika
Trebalo bi, smatra Babić, donijeti vremensko-kadrovske normative kako bi
se vidjelo realno stanje u sustavu, a sve s ciljem nalaženja rješenja
za gorući problem odlaska liječnika. ‘Tu je problem motivacije; kad nema
motiviranosti, nema kvalitete, a kad nema kvalitete, nemate ni
zadovoljstvo. Kad nemate zadovoljstvo, nemate ni kvalitetan javni
sektor’, poručuje.
3. Donošenje dijagnostičko-terapijskih smjernica
Trebalo bi donijeti dijagnostičko-terapijske smjernice kako bi se
definirala stručna pravila ponašanja. ‘Pacijentu treba napraviti u
određenom vremenu određene pretrage, postaviti dijagnozu i terapiju kako
bi svi u sustavu, i liječnici i pacijenti znali koji je okvir. Struka
definira pravila kojih bi se svi trebali pridržavati’, poručuje Babić.
4. Skeniranje stvarnog stanja
Treba objektivno snimiti postojeće stanje u sustavu i uzeti u obzir
razinu zdravstvene zaštite, kadrovske resurse, materijalne resurse i
potrebe građana.
5. Na kraju sa svime tim treba suočiti relevantne
društvene čimbenika, uključujući korisnike i davatelje usluga. ‘Moramo
vidjeti koji su naši okviri, ne možemo mi željeti ono što je nemoguće.
Dok problem nije osviješten, ne možete ga ni odgovarajuće rješavati’,
zaključuje Babić.
Ines Balint iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine
1. Poboljšati uvjete rada svih liječnika u Hrvatskoj, prva je stvar koju Balint ističe.
2. Zaustaviti odljev
Kako bi se zaustavio trend odlazaka liječnika u inozemstvo, Balint
smatra kako nije potrebno samo povećati kvote za zapošljavanje, već
potpuno redizajnirati koncept Domova zdravlja. ‘Postoji
odrednica da 30 posto zdravstvenih djelatnika mora svaki Dom zdravlja
zadržati. Što se primarne zdravstvene zaštite tiče, omogućiti svima koji
to žele rad u koncesiji, tj. odlazak u privatnu praksu uz strogu
kontrolu i poštovanje ugovornih obveza.
3. Smjernice za dijagnostiku i terapiju
Balint smatra kako je potrebno donijeti smjernice za dijagnostiku,
terapiju i praćenje bolesti čime će se postići racionalizacija u
sustavu, a da se ni u jednom trenutku ne umanjuje kvaliteta zdravstvene
usluge. ‘Ne zahtijeva svaka glavobolja pretragu magnetnom rezonancom,
ali zato tu pretragu treba omogućiti onome tko je doista treba’, kaže
nam Balint i pritom spominje još primjera bespotrebnog rasipanja novca.
Kaže da se za operaciju mrene na oku provode iste pretrage kao kod
transplantacije bubrega ili pak da se od pacijenta uoči svake operacije
traži novi nalaz o krvnoj grupi kao da se krvna grupa od prošle
operacije mijenjala.
4. Administracija, administracija…
‘Odmah i sada administrativno rasterećenje timova primarne zdravstvene
zaštite. Mi 40 posto radnog vremena potrošimo isključivo na to’,
napominje.
5. Nacija hipohondara
Balint smatra kako je potrebno zdravstveno educirati pučanstvo kako bi
si znalo samo pomoći kod lakših bolesti, ‘a ne da trče liječnicima
misleći da su teško bolesni’.
